Mora zaštićena na papiru, kočarice i dalje na poslu

Svega jedan odsto morskih voda Evropske unije nalazi se pod strogom zaštitom, a u mnogim područjima koja su proglašena zaštićenim ribolov je intenzivniji nego izvan njihovih granica. To su neki od ključnih nalaza izvještaja Evropskog revizorskog suda, koji ukazuje na ozbiljne slabosti u načinu na koji Unija štiti svoja mora.

Nalazi otvaraju pitanje koliko se formalni status zaštite zaista odražava na ono što se događa na moru. U morskim područjima mreže Natura 2000 ribolovna aktivnost u prosjeku je za 72 odsto intenzivnija nego izvan njih. Ribolov, a naročito pridneno kočarenje, ostaje glavna prijetnja zaštićenim područjima.

Evropski revizorski sud, nezavisni spoljni revizor i finansijski nadzornik EU, procjenjivao je napredak Unije prema cilju poznatom kao „30 × 30“. On podrazumijeva da do 2030. godine zaštitom bude obuhvaćeno 30 odsto njenih mora, pri čemu bi deset odsto ukupne morske površine bilo pod strogim režimom zaštite.

Do 2023. godine, međutim, neki stepen zaštite imalo je svega 13,7 odsto morskih voda EU. Pod strogom zaštitom je tek jedan odsto, a revizori ocjenjuju da je malo vjerovatno da će zacrtani ciljevi biti ostvareni.

Problem se ne završava proglašavanjem zaštićenih područja. Za njihovo dugoročno upravljanje, praćenje stanja i sprovođenje propisa potrebna su stabilna sredstva. Prema izvještaju, finansiranje je rascjepkano i nedovoljno, što dodatno otežava da zaštita bude djelotvorna.

Izvještaj je objavljen usred konferencije COP17, samita Ujedinjenih nacija o biodiverzitetu u Jerevanu. Na tom skupu evropski lideri naglašavaju da je hitno potrebno ostvariti globalni cilj zaštite 30 odsto okeana do 2030. godine. Nalazi revizora zato imaju i širi značaj: pokazuju koliko je sama Evropska unija udaljena od ambicija koje zastupa na međunarodnoj sceni.

Na to upozorava i Pravna koalicija za zaštićena morska područja (MPA Legal Coalition), savez ekoloških organizacija među kojima su ClientEarth, Blue Marine Foundation, Environmental Justice Foundation, Oceana i Seas at Risk. Koalicija ocjenjuje da je u pitanju međunarodni kredibilitet Evrope.

„Stanje naših okeana zastrašujuće se pogoršava. Možemo imati sva moguća obećanja o njihovoj zaštiti i obnovi, ali ona ne znače ništa ako zaštita postoji samo na papiru“, navela je koalicija u saopštenju.

Ostrvo Sveta Neđelja kod Petrovca, u okviru Parka prirode Katič, jednog od sedam morskih područja predloženih za buduću mrežu Natura 2000 u Crnoj Gori (Foto: Ad Meskens / Wikimedia Commons)

Uprkos brojnim obavezama koje su evropski lideri preuzeli posljednjih godina, ove organizacije u nalazima revizora vide potvrdu sve dubljeg jaza između političkih poruka i stvarnog stanja u moru. Njihov zahtjev je neposredan: postojeće zakone treba primjenjivati i obezbijediti njihovo sprovođenje.

Pošto su u mnogim zaštićenim morskim područjima širom Evrope i dalje dozvoljene razorne ribolovne prakse, uključujući pridneno kočarenje, koalicija nastoji da promjene izbori i pred sudovima. Kroz strateške sudske postupke pokušava da otkloni ono što naziva „jazom u sprovođenju propisa“ o zaštiti mora.

Jedna od novijih odluka donesena je u Holandiji. Okružni sud u Hagu u maju ove godine presudio je da holandske kočarice ne mogu obavljati ribolov na području Dogger Bank, koje pripada mreži Natura 2000, bez dozvole i procjene uticaja na životnu sredinu.

Mjesec kasnije, u Francuskoj je Upravni sud u Ruanu naložio snažniju zaštitu staništa morskog dna u obalnom pojasu do tri nautičke milje unutar područja Bancs des Flandres, takođe dijela mreže Natura 2000. U Španiji članice koalicije osporavaju nastavak izdavanja dozvola za pridneno kočarenje u zaštićenim morskim područjima bez prethodnih procjena uticaja na životnu sredinu.

Uz ove postupke, koalicija traži i reakciju evropskih institucija. Poziva Evropsku komisiju da pokrene postupke zbog povrede prava EU protiv država članica koje nastavljaju da dozvoljavaju razorne aktivnosti u zaštićenim morskim područjima mreže Natura 2000. Istovremeno zahtijeva da se u narednom budžetu Unije namjenski obezbijedi dovoljno sredstava za morski dio te mreže.

Evropski propusti, ipak, dio su šire slike o kojoj se raspravljalo u Jerevanu. Jedan od ključnih zadataka konferencije COP17 bila je procjena napretka u sprovođenju Globalnog okvira za biodiverzitet, usvojenog na konferenciji COP15 2022. godine. Zaštita 30 odsto planete do 2030. sadržana je u njegovom trećem cilju, a obuhvata i morska područja.

Najnoviji izvještaj Ujedinjenih nacija upozorava da zacrtane ambicije neće biti ostvarene do 2030. godine ukoliko se djelovanje „naglo ne ubrza“. Države trenutno zaostaju u ostvarivanju 22 od ukupno 23 cilja zaštite prirode, koji obuhvataju obnovu ekosistema, povećanje finansiranja zaštite prirode i smanjenje štetnih subvencija. Nalazi evropskih revizora pokazuju kako taj zaostatak izgleda na moru: zaštita je proglašena, ali u mnogim područjima još ne ograničava dovoljno aktivnosti koje bi trebalo da drži pod kontrolom.

Za Crnu Goru, koja je za buduću mrežu Natura 2000 predložila sedam morskih područja, odnosno 7,06 odsto svog morskog prostora, evropsko iskustvo je upozorenje koje dolazi na vrijeme. Vrijednost tog koraka zavisiće od toga hoće li zaštitu pratiti jasni planovi upravljanja, stručni ljudi, redovan nadzor i stabilno finansiranje. Evropski fondovi mogu podržati taj posao, ali odgovornost za njega ostaje na nama, tj. na domaćim institucijama. Zato će pravi pokazatelj uspjeha biti koliko smo, uz proglašenu zaštitu i povučeni novac, zaista uspjeli da sačuvamo more.

J.M.

Naslovna fotografija: Marie-Noelle de Casamajor / Ifremer

ecoportal.me

Ecoportal je prvi crnogorski internet portal koji obrađuje novosti iz oblasti energetske tranzicijie, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

Subscribe
Notify of
0 Comments
Najstariji
Najnoviji
Inline Feedbacks
Podgledajte sve komentare

Čitajte još

ECO POLIS

Mora zaštićena na papiru, kočarice i dalje na poslu

ECO POLIS

Hrvatska uređuje primjenu CBAM-a za robu iz zemalja van EU

ECO POLIS

EU zahtijeva od članica planove za život u Evropi toplijoj za četiri stepena