Električna vozila već godinama zauzimaju važno mjesto u raspravama o čistijem saobraćaju. Njihov broj raste, tehnologija napreduje, a ponuda na tržištu postaje sve šira. Ipak, uporedo sa interesovanjem javnosti opstaju i brojne nedoumice: da li električni automobil zaista manje zagađuje ako se puni strujom proizvedenom iz uglja, koliko mu hladnoća smanjuje efikasnost i da li je, kada se saberu svi troškovi, skuplji od vozila na benzin.
Odgovore na dio tih pitanja ponudili su istraživači Masačusetskog instituta za tehnologiju, koji su sproveli jednu od do sada najsveobuhvatnijih analiza ekoloških i ekonomskih efekata električnih vozila u Sjedinjenim Američkim Državama.
Studija, objavljena u časopisu „Environmental Research Letters“, obuhvatila je podatke iz svih američkih poštanskih zona. Istraživači su analizirali kako lokalne okolnosti utiču na emisije tokom životnog vijeka vozila, ali i na ukupne troškove njegovog posjedovanja.
U obzir su uzeti klima, saobraćajne gužve, način proizvodnje električne energije, cijene goriva, vozačke navike, godišnja kilometraža i obrasci korišćenja automobila. Rezultati pokazuju da je slika znatno složenija od pojednostavljenih tvrdnji koje se često mogu čuti u javnim raspravama, ali i da su električna vozila u najvećem broju analiziranih slučajeva povoljnija za klimu od uporedivih automobila na benzin.
Manje emisija čak i kada struja dolazi iz fosilnih goriva
Jedna od najčešćih primjedbi na električna vozila odnosi se na porijeklo struje kojom se pune. Ako se električna energija proizvodi sagorijevanjem uglja ili drugih fosilnih goriva, postavlja se pitanje da li električni automobil uopšte donosi značajniju ekološku korist.
Nalazi istraživača sa MIT-a pokazuju da je takvo viđenje sve manje utemeljeno. Čak i u djelovima SAD-a u kojima elektroenergetski sistem i dalje ima relativno visok ugljenični intenzitet, baterijska električna vozila tokom svog životnog vijeka uglavnom proizvode manje emisija gasova sa efektom staklene bašte od sličnih automobila sa benzinskim motorom. U većem dijelu SAD električna vozila mogu smanjiti emisije za približno 40% do 60% u odnosu na konvencionalne automobile.
Studija se time direktno bavi argumentom koji se često opisuje kao teorija „duge izduvne cijevi“. Prema toj tvrdnji, električni automobil ne uklanja emisije, već ih samo premješta sa ulice do elektrane u kojoj se proizvodi struja.
Istraživači ne spore da proizvodnja električne energije može biti povezana sa značajnim emisijama. Međutim, efikasnost elektromotora je veća od efikasnosti motora sa unutrašnjim sagorijevanjem, dok elektroenergetske mreže postepeno uključuju sve veći udio čistijih izvora energije. Zbog kombinacije tih faktora, električna vozila u većini scenarija ipak imaju manji ukupni klimatski uticaj.
Hladnoća smanjuje efikasnost, ali ne briše ekološku prednost
Druga česta nedoumica odnosi se na ponašanje baterija tokom zime. Niske temperature mogu smanjiti njihov učinak, povećati potrošnju energije i skratiti domet automobila između dva punjenja. Ta ograničenja su stvarna i istraživači ih nisu zanemarili. Ipak, analiza pokazuje da njihov uticaj na ukupne godišnje emisije nije toliko veliki da bi električna vozila u hladnijim krajevima izgubila svoju ekološku prednost.
Zimski uslovi mogu uticati na efikasnost baterije, ali je taj uticaj, kada se posmatra cijela godina, relativno ograničen. Čak i u područjima sa hladnijom klimom, električna vozila nastavljaju da ostvaruju značajno smanjenje emisija u poređenju sa automobilima na benzin.
To ne znači da je domet svakog modela isti u svim vremenskim uslovima, niti da hladnoća nema praktične posljedice za vozače. Međutim, slabiji rad baterije tokom dijela godine ne poništava ukupnu razliku u emisijama koja se ostvaruje tokom životnog vijeka vozila.
Viša cijena pri kupovini ne znači nužno i veći ukupan trošak
Električni automobili su često skuplji u trenutku kupovine od uporedivih benzinskih modela. Upravo zbog toga mnogi potrošači zaključuju da je njihovo posjedovanje dugoročno skuplje. Studija pokazuje da takav zaključak ne mora biti tačan. Kada se u obračun uključe troškovi energije, održavanja i svakodnevnog korišćenja tokom čitavog životnog vijeka automobila, električna vozila često nisu skuplja od konvencionalnih alternativa.
U brojnim slučajevima niži operativni troškovi postepeno nadoknađuju višu početnu cijenu. Električni pogon ima manje pokretnih djelova od motora sa unutrašnjim sagorijevanjem, pa su i potrebe za pojedinim vrstama održavanja manje. Trošak punjenja, u zavisnosti od cijene električne energije i načina punjenja, takođe može biti niži od troška benzina.
Konačan račun, ipak, zavisi od lokalnih cijena energije, modela vozila, načina korišćenja i broja pređenih kilometara. Zbog toga istraživači upozoravaju da se zaključci ne mogu zasnivati samo na cijeni istaknutoj u salonu.
Način vožnje može biti jednako važan kao i izvor struje
Analiza je ukazala i na jedan element koji se u javnim raspravama često zanemaruje. Ekološki učinak električnog vozila ne određuje samo način na koji je proizvedena električna energija. Važni su i veličina automobila, učestalost korišćenja, godišnja kilometraža i uslovi u kojima se najčešće vozi.
Vozači koji prelaze veće udaljenosti mogu ostvariti veće ukupne uštede u emisijama, jer češće koriste vozilo i time brže nadoknađuju emisije povezane sa njegovom proizvodnjom.
Električni automobili posebno su efikasni u gradskoj vožnji, sa čestim zaustavljanjima i ponovnim ubrzavanjima. Za razliku od konvencionalnih vozila, oni dio energije oslobođene pri kočenju mogu vratiti u bateriju kroz sistem regenerativnog kočenja. Zbog toga prelazak na električni automobil može donijeti naročito izražene koristi vozačima koji veliki dio vremena provode u saobraćajnim gužvama ili svakodnevno prelaze veći broj kilometara.
Nalazi time pokazuju da regionalni energetski miks jeste važan, ali nije jedini faktor koji određuje stvarni ekološki bilans vozila.
Procjena prilagođena mjestu stanovanja i navikama vozača
Kako bi potrošačima omogućili preciznije poređenje, istraživači su unaprijedili internet alat pod nazivom „CarbonCounter“. Platforma omogućava korisnicima da porede emisije tokom životnog vijeka i ukupne troškove posjedovanja različitih modela automobila. Procjena se ne zasniva samo na nacionalnim prosjecima, već uzima u obzir mjesto stanovanja i individualne vozačke navike.
To znači da korisnik može dobiti rezultat koji bolje odražava lokalni način proizvodnje struje, cijene energije, broj pređenih kilometara i druge okolnosti koje utiču na stvarni trošak i emisije.
Takav pristup je važan jer isti automobil neće imati potpuno isti ekološki i ekonomski učinak u svim gradovima i državama. Vozilo koje se puni u području sa velikim udjelom obnovljivih izvora imaće manji ugljenični otisak od istog modela u regionu koji se snažno oslanja na ugalj. Slično tome, troškovi punjenja i održavanja razlikovaće se od mjesta do mjesta.
Elektrifikacija nije jedino rješenje, ali ostaje važan dio promjene
Studija je objavljena u trenutku kada saobraćaj u brojnim državama ostaje jedan od najvećih izvora emisija gasova sa efektom staklene bašte. Zbog toga tačne informacije o prednostima i ograničenjima različitih tehnologija imaju sve veći značaj za građane, industriju i donosioce odluka.
Istraživači pritom ne tvrde da električna vozila sama mogu riješiti sve probleme povezane sa emisijama iz saobraćaja. Ostaju otvorena pitanja dostupnosti punjača, cijene vozila, porijekla sirovina, proizvodnje baterija i pouzdanosti lanaca snabdijevanja.
Širenje infrastrukture za punjenje, unapređenje proizvodnje i reciklaže baterija, kao i smanjenje cijena električnih automobila, ostaju među najvažnijim uslovima za njihovu širu primjenu. Pored toga, nijedna pojedinačna tehnologija ne može zamijeniti potrebu za boljim javnim prevozom, efikasnijim planiranjem gradova i smanjenjem nepotrebne upotrebe automobila.
Ipak, rezultati MIT-ove analize pokazuju da su mnoge bojazni koje se redovno navode kao argument protiv električnih vozila manje značajne nego što se često predstavlja. Kako se baterije budu dalje razvijale, a elektroenergetske mreže postajale čistije, očekuje se da će se ekološka prednost električnih automobila dodatno povećavati. Njihov učinak neće biti isti na svakom mjestu i za svakog vozača, ali dostupni podaci pokazuju da se odluka o njihovoj opravdanosti ne može zasnivati na pojednostavljenim tvrdnjama.
Istraživanje sa MIT-a zato ne predstavlja dokaz da električna vozila nemaju nedostataka. Ono pokazuje nešto konkretnije: kada se sagledaju emisije tokom cijelog životnog vijeka, troškovi korišćenja, lokalni izvori električne energije i stvarne navike vozača, električni automobili u većini slučajeva imaju jasnu prednost nad uporedivim vozilima sa unutrašnjim sagorijavanjem.
Jasmin Murić
Naslovna fotografija: Unsplash
