Američki tehnološki gigant Microsoft objavio je da je ostvario svoj cilj da do 2025. godine cjelokupnu potrošnju električne energije pokrije energijom iz obnovljivih izvora. Vijest dolazi u okviru šire strategije kompanije koja je još 2020. godine postavila ambiciozan plan da do kraja ove decenije postane ugljeniično negativna.
Iz kompanije podsjećaju da je cilj za 2025. samo jedna etapa tog puta. Od 2020. godine Microsoft je ugovorio 40 gigavata kapaciteta iz obnovljivih izvora energije u 26 zemalja, a 19 gigavata je već u operativnoj fazi. Riječ je o projektima koji obuhvataju različite tehnologije i tržišta, u skladu sa geografskim rasporedom potrošnje energije unutar kompanije.
Microsoft navodi i da je razvio široku mrežu saradnje sa energetskim sektorom. Do sada su uspostavljena partnerstva sa 95 elektroprivrednih kompanija i projektnih developera, sa ciljem dugoročnih i stabilnih aranžmana. Sa šest energetskih partnera ugovoreno je više od 1 gigavata kapaciteta, dok se po obimu posebno izdvaja okvirni sporazum od 10,5 gigavata sa kompanijom Brookfield.
Kompanija ističe da naredna faza podrazumijeva fokus na širi spektar bezugljeniične energije. Uz obnovljive izvore, Microsoft planira veće oslanjanje na nuklearnu energiju, infrastrukturu elektroenergetske mreže nove generacije i tehnologije za hvatanje i skladištenje ugljenika. Taj pristup, kako navode, treba da podrži krajnji cilj, da Microsoft do 2030. godine postane ugljeniično negativna kompanija.
Ipak, dio stručne javnosti upozorava da tvrdnju o „100% obnovljivoj energiji“ treba čitati s dozom opreza. Ovakve izjave najčešće se zasnivaju na godišnjem računovodstvenom poklapanju potrošnje i ugovorenih kapaciteta iz obnovljivih izvora, što ne znači da su Microsoftovi data centri u svakom trenutku fizički napajani isključivo „zelenom“ strujom. Kada proizvodnja iz vjetra i sunca varira, objekti se i dalje oslanjaju na stvarni energetski miks mreže, koji u mnogim regionima uključuje i fosilna goriva. Upravo taj jaz između računovodstvene i realne potrošnje kritičari navode kao jedan od tipičnih elemenata mogućeg ‘greenwashinga’.
Dodatnu težinu tim primjedbama daje ubrzano širenje cloud i AI infrastrukture, koje prati rast potražnje za električnom energijom i resursima. Nezavisne analize već bilježe povećanu potrošnju energije data centara, kao i zabrinutost lokalnih zajednica zbog opterećenja mreže i potrošnje vode za hlađenje. U tom kontekstu, poruka o „100% OIE“ može ostaviti utisak potpune dekarbonizacije, iako ukupni ekološki otisak kompanije zavisi i od rasta apsolutne potrošnje, lokacije objekata i načina na koji se energija obezbjeđuje u realnom vremenu.
Zato se ovakve objave, iako zasnovane na realnim ulaganjima u obnovljive izvore, sa pravom posmatraju kao nedovoljno potpun prikaz stvarnog uticaja, koji bez dodatnog konteksta može skliznuti u ‘greenwashing’ umjesto u transparentnu sliku energetske tranzicije tehnoloških giganata.
Jasmin Murić
Naslovna fotografija: Unsplash
