Događaji

Subvencije i podsticaji

Registar firmi

Mapa zaštićenih područija Crne Gore

Kod nas moguć uvoz sistema za proizvodnju raznih vidova zelene energije, ali neki su slabo zastupljeni; stručnjaci apeluju da se podrže inovacije

Malim vjetrenjačama fali malo više podrške

Kod nas je moguće preko specijalizovanih firmi poručiti i uvesti neophodnu opremu za ugradnju sistema koji koriste bilo koji vid obnovljive energije, ali se proteklih godina dominantno nabavljaju i ugrađuju fotonaponski sistemi. Razlog za to je, između ostalog, i zbog toga što legislativa ne ide sasvim naruku drugim vidovima sistema za proizvodnju zelene energije, makar na nivou individualnih domaćinstava, piše Pobjeda.

Sa druge strane, predstavnici organizacija koje promovišu povećanje udjela zelene energije, smatraju da se i lokalna samouprava treba uključiti svojim primjerom u promociju ove vrste proizvodnje struje. Uporedo, pojedini domaći inovatori i vlasnici patenata, konkretno iz oblasti korišćenja energije vjetra, godinama ne uspijevaju da zainteresuju domaće kompanije za konkretniju saradnju, odnosno ozbiljnija istraživanja i primjenu znanja koja bi se od pogona do upotrebe proizvodila na domaćem terenu.

Limiti i isplativost 

Kako je Pobjedi pojašnjeno iz firme Vigoris Ecotech, koja se bavi konsultacijama, projektovanjem i izvođenjem postrojenja za obnovljive izvore energije, iako postoje korisnici malih vjetrogeneratora i mini turbine na potocima, ovakve instalacije su još rijetkost u našoj državi i uglavnom su vezane za potrošače koji nemaju pristup mreži i koji za sopstvenu potrošnju koriste ove izvore u kombinaciji sa fotonaponskim modulima i/ili dizel generatorom i baterijama.

Fotonaponski sistemi se posljednjih godina već uveliko implementiraju | Foto: minusco2.in

– Fotonaponski sistemi se posljednjih godina već uveliko implementiraju, ali zasad najčešće na objektima u vlasništvu pravnih lica. Subvencije ovu vrstu tehnologije približavaju domaćinstvima koja takođe moraju da odigraju svoju ulogu u procesu zelene energetske tranzicije – kazala je Pobjedi Milica Mitrić, urednica Ecoportala.me čiji je osnivač firma Vigoris.

Ona pojašnjava da, za razliku od fotonaponskih sistema, čiji je rok otplate između pet i 10 godina (u zavisnosti od lokacije, mikrolokacije i tipa potrošača), za male vjetrogeneratore i mini turbine nije moguće procijeniti isplativost bez kontinuiranih mjerenja potencijala vode i vjetra na datoj lokaciji.

– Razlog tome je taj što su za procjenu potencijala sunca dostupne baze podataka za kompletnu teritoriju Crne Gore, sa preciznošću od 3% u procjeni proizvodnje fotonaponskog sistema. Za vjetar i vodu situacija je drugačija, potencijal dominantno zavisi od uslova na samoj mikrolokaciji i najčešće ulaganje u izgradnju sistema prevazilazi očekivanu dobit, osim kada su u pitanju specifični potrošači koji nemaju pristup mreži, u ruralnim područjima – kaže ona.

Dodaje da u skladu sa Zakonom o energetici, mali potrošači koji namjeravaju postati i proizvođači električne energije moraju proizvedeno trošiti za sopstvene potrebe, dok višak predaju u mrežu.

– Pri tome, fotonaponski sistem ili vjetrogenerator mora biti postavljen na objektu na kojem se ujedno i obračunava potrošnja. Kako većina stanovništva živi u gradovima, kao optimalan izbor nameće se energija sunca koja je za razliku od energije vode dostupna, a za razliku od energije vjetra provjereno isplativa. Takođe, urbane sredine nijesu pogodne za iskorišćenje energije vjetra čija je brzina zbog postojanja različitih prepreka uglavnom nedovoljna za generisanje optimalne količine električne energije – navodi Mitrić.

Ilustracija | Foto: www.yournec.org

Situacija bi se, prema njenim riječima, značajno promijenila ukoliko bi bili donešeni podzakonski akti koji bi definisali pravila i procedure agregacije, slično kao u EU.

– To bi omogućilo potencijalnim malim proizvođačima el. energije da vrše proizvodnju na pogodnoj lokaciji u njihovom vlasništvu, bez obzira na geografsku poziciju potrošača, a da višak predaju u mrežu.

Prostor za lokalnu upravu 

Vuk Iković iz organizacije Preokret ističe da je svaka gradnja vjetroelektrana, kao obnovljivog i isplativog izvora energije, opravdana ako ,,nepovratno ne gubimo druge resurse kao što su prostor, biljni i životinjski svijet, ambijentalne karakteristike“.

– Opštine treba da kreiraju svoj prostor na kojem će proizvoditi energiju iz obnovljivih izvora. Nije neophodno da direktiva za to dođe s vrha i nije nužno da se čeka Vlada da riješi problem – smatra on.

Ističe da onaj ko živi i koristi jedan prostor, on njime treba i da upravlja jer na taj način opstaje i razvija se lokalna zajednica.

– Kada odlučivanje prepustimo vlastima na centralnom nivou, onda često dolazi do grešaka jer niko bolje ne poznaje prostor i resurse od onoga ko živi na tom prostoru. Ako ne izbjegavamo greške s vrha onda nam se dešava siromaštvo, raseljavanje i gubitak zdravih ulaganja – ističe Iković, navodeći kao primjer upravo izostanak agilnije implementacije sistema zelene energije.

Prema njegovim riječima, u svojim prostornim planovima svaka opština bi trebalo da predvidi konkretno područje za izgradnju barem jedne vjetroelektrane.

– Za ovako nešto bi bilo potrebno angažovati eksterni tim stručnjaka iz oblasti prostornog planiranja, energetike, zaštite životne sredine koji bi mogli napraviti kvalitetnu studiju za ovu namjenu, a koju bi kasnije opština mogla da ponudi stranim i domaćim investitorima. Izgradnjom energetskog objekta iz obnovljive energije vjetra svaka opština u Crnoj Gori bi mogla ostvariti i značajnu finansijsku korist tokom rada vjetroelektrane – smatra Iković.

Podrška pronalascima?

Ovdje se dolazi i do prostora u kojem bi, da je mogućnosti, konkurencije a, neki će reći, više senzibiliteta, trebalo računati i na domaću pamet, odnosno inovacije i pronalaske.

Darko Jovović iz Danilovgrada prije gotovo 10 godina je patentirao vjetrogenerator sa vertikalnom osom rotacije, čije modele godinama testira i nastoji da zainteresuje i uvjeri institucije ili ulagače da bi to mogla biti crnogorska alternativa konvencionalnim tipovima vjetrenjača koje su mnogo skupe i – naravno iz uvoza.

Nada se podršci za izgradnju većeg modela: Pronalazač Darko Jovović | Foto: Pobjeda

Jovović, koji je svoj koncept, ideju i patent prezentovao u više navrata ističe da ima niz prednosti njegovog patenta i modela koji godinama testira na planini Ponikvici, obavlja mjerenja, ali sve iz sopstvenih izvora finansiranja.

Smatra da ono što je za njega veliki izdatak, sistem bi, kroz podršku izgradnji većeg modela mogao da uradi a da se ne osjeti pretjerano. Pritom, kaže da bi takav proizvod mogao da se sklapa i pravi u Crnoj Gori, a sam koncept je upravo pogodan za „lov“ nestalnih vjetrova po okolnim brdima.

– Pronalazak sam prijavio 2013. godine, a patent sljedeće. Od tada do danas bezuspješno pokušavam da zainteresujem nekoga za njegovu realizaciju.

Proračunima sam pokazao i prezentovao i stručnjacima da je u odnosu na konvencionalni model (sa tri kraka) jeftiniji za proizvodnju, jednostavniji za transport i montažu. Imao bi neograničen rok trajanja. Ključno je da koristi vjetar svih pravaca i brzina, svi vitalni uređaji nalaze se na tlu ili ispod njega i slično – navodi Jovović.

Ističe da je svjestan da pojedinac teško može parirati dominantnim konceptima na tržištu, ali smatra da su upravo institucije i država tu da ovakve i slične koncepte provjere i valorizuju na opštu korist.

Nedovoljno stimulansa

Milica Mitrić iz Ecoportala.me ističe da je inovaciona djelatnost u Crnoj Gori regulisana zakonski, na osnovu nje je formiran prateći registar, osnovan Fond za inovacije Crne Gore, predviđen razvoj inovacione infrastrukture itd.

– Inovaciona djelatnost je podržana različitim programskim linijama, konkursima, tenderima i fondovima. Ipak, smatramo da je u praksi, posebno kada je riječ o patentima, inovaciona djelatnost najprije nedovoljno razvijena (nije u optimalnoj mjeri zaživjela u naučno-istraživačkom okruženju niti u privredi), a potom i nedovoljno stimulisana od strane nadležnih u smislu visine opredijeljenih finansijskih sredstava – kaže ona.

Ilsutracija | Foto: nautricity.com

Ukazuje da je sve izraženije prisustvo startap kompanija koje na naše tržište donose briljantne ideje na temu čiste energije koje, navodi Mitrić, i sami nastoje da podrže kroz promociju na Ecoportalu ili kroz saradnju njihove firme.

– Upoznati smo i sa primjerima u kojima vlasnici ideje nijesu naišli na razumijevanje na našem tržištu niti kod domaćih institucija, a te su ideje bez oklijevanja prihvaćene u inostranstvu, uz punu podršku za dalji razvoj. Očekujemo da će i kod nas klima koja je plodonosna za razvoj inovacija nastaviti da se unapređuje, kao i da će takav vid djelatnosti biti sve zastupljeniji među domaćim preduzetnicima i istraživačima – zaključuje sagovornica.

Izvor: Pobjeda

ecoportal.me

Ecoportal je prvi crnogorski internet portal koji obrađuje novosti iz oblasti energetske tranzicijie, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

0 Comments
Inline Feedbacks
Podgledajte sve komentare

Čitajte još

ECO MNE

Nova tenderska komisija ocjenjivaće ponude pristigle za gradnju solarne elektrane na Briskoj gori

ECO MNE

U Rožajama će se graditi solarna elektrana od 5MW

ECO MNE

Litijum-jonske baterije glavno rješenje za skladištenje električne energije