Priključni solarni sistemi, popularno nazvani „solarni balkoni“, postaju sve značajniji oblik proizvodnje obnovljive energije širom Evrope. Ova jednostavna tehnologija nudi mogućnost svakom građaninu da aktivno učestvuje u energetskoj tranziciji – uključujući stanare i vlasnike stanova sa nižim primanjima ili ograničenim pristupom krovu, omogućavajući im direktnu korist od proizvodnje vlastite energije.
Prema istraživanju koje je sproveo SolarPower Europe, ključna prednost priključnih sistema jeste jednostavna instalacija: jedan ili dva solarna panela spajaju se direktno u kućnu električnu mrežu preko mikroinvertera i običnog kućnog utikača. Zahvaljujući ovome, korisnici sami instaliraju male sisteme za proizvodnju energije, štedeći pritom novac i vrijeme potrebne za angažovanje stručnjaka.
Njemačka, kolijevka ove tehnologije, zabilježila je najveći rast broja korisnika. Do kraja 2024. godine registrovano je više od 780.000 priključnih solarnih sistema, dok nezvanične procjene ukazuju da se stvarni broj kreće čak i do četiri miliona instalacija. Ovaj trend prati i brzi rast tržišta u drugim zemljama kao što su Holandija, Francuska, Austrija, Španija, a uskoro će biti legalizovani i u Belgiji (april 2025).
Ovaj trend posebno je popularan kod stanara koji nemaju mogućnost instalacije tradicionalnih krovnih sistema jer ne posjeduju svoje krovne površine. Prema podacima, preko 50% stanovnika Njemačke živi u iznajmljenim stanovima, što objašnjava zašto solarni balkoni postaju sve prisutniji na fasadama, terasama i baštama.
Cijene ovakvih sistema značajno su pale posljednjih godina, pa su sada setovi dostupni već od 200 eura za najjednostavnije modele do oko 1500 eura za naprednije varijante. Ovi sistemi mogu pokriti između 5 i 25% godišnjih potreba za električnom energijom jednog domaćinstva, sa periodom povrata investicije između dvije do šest godina.
Uprkos rastućoj popularnosti, postoje izazovi poput standardizacije i kvaliteta proizvoda, te jasne regulative za priključivanje na mrežu. Trenutno, različite zemlje primjenjuju različita pravila, što može otežati masovniju primjenu ove tehnologije.
Ipak, budućnost priključnih solarnih sistema djeluje obećavajuće. Nedavne regulatorne promjene, poput njemačkog „Solar Paket 1“, olakšavaju registraciju ovih uređaja i omogućavaju stanarima pravo na postavljanje panela na balkonima, čime se dodatno podstiče masovna primjena ove tehnologije.
Jasno je da priključni solarni sistemi predstavljaju važan korak ka demokratizaciji pristupa čistoj energiji, omogućavajući građanima da na jednostavan način doprinesu energetskoj tranziciji i ostvare značajne uštede u kućnim budžetima.
J.M.
