U moru informacija kojima smo svakodnevno bombardovani alarmantnim podacima o rastu emisija i ubrzanom gubitku prirode, lako je zaboraviti da se, širom svijeta, ipak dešavaju prelomni i inspirativni trenuci. U 2025. godini, uprkos sveprisutnoj zabrinutosti, čovječanstvo je pokazalo da su promjene moguće kada se udružimo, kada vjerujemo u nauku i kada se oslonimo na prirodu i one koji je najbolje čuvaju.
Od nevjerovatnog uspona obnovljivih izvora energije, preko povratka lososa u rijeku koja decenijama nije slobodno tekla, do istorijskog priznanja domorodačkih naroda kao čuvara planete, donosimo vam sedam prekretnica koje su obilježile ovu godinu na globalnom nivou i ulile nadu da borba za zdraviju planetu nije izgubljena.
Energija vjetra, sunca i odlučnosti
Obnovljivi izvori energije – vjetar, Sunce i druge tehnologije niskog ugljeničnog otiska, ove godine su prvi put nadmašili ugalj kao glavni globalni izvor električne energije. Predvodnik ove energetske revolucije je Kina, koja je u 2025. masovno proširila kapacitete solarnih i vjetroelektrana, uključujući čak i farme otporne na tajfune, te preuzela lidersku poziciju u izvozu tehnologija za čistu energiju.
Značajan iskorak zabilježen je i u Velikoj Britaniji. Tamo je energija vjetra u 2025. godini postala pojedinačno najveći izvor električne energije, pokrivajući trećinu ukupne potrošnje, dok je ugalj gotovo potpuno nestao. UK je započeo i izgradnju najveće svjetske baterije na bazi tečnog vazduha, kako bi se energija mogla skladištiti i kada vjetar ne duva.
Na globalnom nivou, kapacitet obnovljivih izvora raste ubrzano u više od 80% zemalja. Prema procjeni Međunarodne agencije za energiju, do 2030. godine ovi kapaciteti će se udvostručiti u odnosu na današnje stanje. Upravo zahvaljujući ovim promjenama, Kina je prvi put zabilježila pad emisija CO₂ za 12 mjeseci (do maja 2025), a taj trend je nastavljen i kasnije u godini, prema analizi organizacije Carbon Brief.
Iako je još rano govoriti o potpunom zaokretu, ovo bi mogao biti znak da kineske emisije dostižu vrhunac. Kina je ažurirala svoje ciljeve smanjenja emisija, dok su mnoge druge države propustile da to učine do klimatske konferencije UN-a. Ipak, globalni rast čiste energije, vođen kineskim naporima, stvara uslove za pad potrošnje fosilnih goriva u svijetu. Prema izvještaju think-tanka Ember, to još uvijek nije dovoljno da se izbjegne opasno zagrijavanje, ali jeste korak u pravom smjeru.
Okeani pod zaštitom
Otvorena mora, koja se prostiru izvan jurisdikcija država, obuhvataju skoro dvije trećine svjetskih okeana, a do sada je samo 1% tog prostranstva bilo zaštićeno. To se promijenilo u 2025. godini. Nakon decenija pregovora, globalni Sporazum o zaštiti otvorenih mora stupio je na snagu u septembru i predviđa da će 30% tih voda postati Marinska zaštićena područja (MPA), namijenjena očuvanju staništa i morskih ekosistema.
Zaštita okeana ojačana je i u nacionalnim vodama. U Francuskoj Polineziji proglašeno je najveće MPA područje na svijetu – Tainui Atea, koje štiti čak 1,1 milion kvadratnih kilometara okeana.
Nova nada za šume
U znaku šuma bila je i klimatska konferencija COP30, održana prvi put u srcu Amazona, u brazilskom gradu Belemu. Iako Brazil još uvijek nije u potpunosti ispunio obećanja, predstavio je plan za „mapu puta“ kojom bi se do 2030. zaustavilo dalje krčenje šuma. Ovu inicijativu podržalo je više od 90 zemalja.
Osim toga, Brazil je osnovao novi fond – Tropical Forests Forever Facility (TFFF), koji ima za cilj da očuvanje šuma učini finansijski isplativijim od njihovog uništavanja. Umjesto da nagrađuje samo smanjenje emisija, fond podržava zemlje koje dokazuju da su sačuvale šume. Cilj je prikupiti 125 milijardi dolara, a za sada je obećano 6,7 milijardi.
Na terenu, rezultati su ohrabrujući: krčenje šuma u brazilskoj Amazoniji smanjeno je za 11% u odnosu na prethodnu godinu, najmanje u posljednjih 11 godina. Sličan pad bilježi se i u ekosistemu Cerrado, a istraživanje organizacije Imazon pokazuje da je u oktobru 2025. krčenje šuma u Amazoniji bilo za 43% manje nego u istom mjesecu 2024.
Globalno gledano, stopa krčenja šuma u periodu 2015–2025. bila je za 38% niža u poređenju sa periodom 1990–2000. Više od polovine svjetskih šuma sada je pod dugoročnim planovima upravljanja, iako se i dalje svake godine izgubi više od 10 miliona hektara šuma.
Pravno oružje protiv zagađivača
U još jednom istorijskom trenutku, Međunarodni sud pravde ove godine je donio mišljenje koje omogućava državama da tuže druge zemlje zbog klimatskih promjena. Iako ova odluka nije pravno obavezujuća, ima veliku težinu i mogla bi otvoriti vrata za niz pravnih postupaka u kojima će se tražiti odgovornost najvećih zagađivača.
Ovaj korak je pozdravljen kao „prelomni trenutak za klimatsko pravo“, a mnogi pravnici očekuju da će imati dalekosežne posljedice.
Divlje vrste se vraćaju
Zahvaljujući decenijama posvećenog rada na zaštiti, zelene morske kornjače, nekada na ivici izumiranja, više nisu ugrožena vrsta. U 2025. godini, IUCN ih je sa liste ugroženih preveo na status „najmanje zabrinjavajuće“. Florida je zabilježila rekordnu sezonu gniježđenja sa preko 2.000 gnijezda kožara.
U Indiji, broj tigrova je udvostručen za nešto više od decenije, te ih sada ih ima preko 3.600, a ova zemlja je dom čak 75% svjetske populacije tigrova. Tigrovi dijele staništa sa oko 60 miliona ljudi, ali napori da se smanje sukobi i očuva prirodna sredina donijeli su izvanredne rezultate. Naučnici ističu da je indijski model uspješan primjer kako se velike mačke mogu zaštititi, a pritom podržati i lokalne zajednice.
Domorodački narodi – glas planete
Po prvi put, domorodački narodi su formalno priznati kao ravnopravni učesnici u globalnim odlukama o biodiverzitetu. Tokom samita COP16, osnovan je Stalni komitet koji im daje zvaničnu ulogu u zaštiti prirode.
Njihovo prisustvo bilo je snažno i na klimatskom samitu COP30 sa 2.500 predstavnika, to je bila njihova najveća delegacija do sada. Brazil je tada proglasio 10 novih domorodačkih teritorija. Istovremeno, izražena je zabrinutost da brojna obećanja možda neće biti ispunjena, posebno nakon što je tokom samita zabilježena nasilna smrt jednog lidera Guarani Kaiowá naroda.
Povratak lososa u rijeku Klamat
Samo godinu dana nakon što su uklonjene četiri brane na rijeci Klamat u Kaliforniji, lososi su se vratili u svoja drevna mrijestilišta. Brz povratak ove vrste zapanjio je i naučnike, budući da lososa nije bilo generacijama u gornjem toku rijeke. Ova pobjeda rezultat je kampanje koju su vodile domorodačke zajednice, a uklanjanje brana omogućilo je rijeci da ponovo slobodno teče.
Šta je Crna Gora uradila za prirodu i ljude u 2025?
Dok se globalni horizont mijenja pod naletom vjetroturbina, pomjeranjem međunarodnih pravnih granica i povratkom velikih životinjskih vrsta, ni Crna Gora ne stoji po strani. Naprotiv, 2025. je bila godina u kojoj su male, ali snažne i simbolički duboke pobjede dale nadu da i u maloj zemlji može da se gradi budućnost u skladu sa prirodom.
Jedan od najvažnijih koraka načinjen je u Ulcinju. Usvajanjem informacije o uspostavljanju upravljačke strukture za Park prirode „Ulcinjska solana“, Vlada Crne Gore je konačno otvorila vrata ka dugoročnom i sistemskom upravljanju ovim jedinstvenim područjem, jednim od najvažnijih staništa za ptice močvarice na Mediteranu. Ovaj čin nije samo administrativna stavka, on označava početak ozvaničene zaštite prostora koji su godinama bili prepušteni zaboravu, a ključni su za biodiverzitet ne samo Crne Gore, već i cijelog regiona.
Na drugom kraju zemlje, planinska ljepotica Sinjajevina, još jednom je odahnula. Nakon višegodišnjih pritisaka građana, aktivista i stručne javnosti, Vlada je u martu 2025. konačno povukla inicijativu za uspostavljanje vojnog poligona na ovoj planini. Umjesto baruta i manevara, Sinjajevina će nastaviti da živi kao slobodni pašnjak, riznica prirodnih vrijednosti i životni prostor za generacije stočara i divljih vrsta.
Te divlje vrste, ti povučeni svjedoci opstanka, počele su se vraćati. U decembru 2025. zvanično je potvrđeno prisustvo risa, rijetke i ugrožene divlje mačke, u crnogorskim šumama. Nakon više od decenije neizvjesnosti, ova vijest probudila je nadu da se balans u prirodi može obnoviti, ako mu damo šansu.
Na jugu, priroda je priredila još jedno čudo – na Adi Bojani pronađeno je prvo potvrđeno gnijezdo glavate morske kornjače (Caretta caretta). Ova vijest, istorijska za Crnu Goru, potvrda je da naše obale mogu postati sigurno utočište za ovu ugroženu vrstu, ukoliko ih sačuvamo od prekomjerne urbanizacije i zagađenja.
I dok priroda pronalazi načine da se oporavi, Crna Gora je pokazala da može učiti, inovirati i energiju budućnosti graditi iz domaćih resursa. U Nikšiću je postavljen najveći vjetrogenerator u Evropi – impozantna konstrukcija visine 200 metara, čija će snaga napajati hiljade domaćinstava. Simbolično i doslovno, ovo je znak da energija promjene dolazi odozdo i da vjetar ne poznaje granice kada ga pustimo da diše.
Na tržišnom planu, Crna Gora je pokrenula prvu aukciju za dodjelu tržišnih premija u oblasti solarne energije, prelazeći iz doba podsticaja u doba konkurencije i transparentnosti. Time se otvara prostor za ozbiljne investicije u sektor obnovljivih izvora, ali i za aktivno uključivanje građana, što je potvrđeno i kroz prepoznatu praksu „prozjumera“, čiji projekat je uvršten među najbolje primjere regionalne tranzicije.
Jedan od ključnih infrastrukturnih poduhvata za zaštitu životne sredine takođe je započet upravo u 2025. godini. Nakon godina kašnjenja i kontroverzi, otpočela je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Botun. U pitanju je kapitalni projekat za Podgoricu i rijeku Moraču, čiji kvalitet vode trpi decenijama. Iako je projekat bio obilježen i protestima mještana, njegova realizacija može označiti ključnu tačku u rješavanju problema prečišćavanja otpadnih voda u Podgorici.
Svaka od ovih pobjeda sama za sebe možda djeluje skromno. Ali, u zbiru, one pričaju priču o društvu koje ne odustaje, o ljudima koji brane planine i močvare, o naučnicima koji prate tragove povratka risa, o građanima koji proizvode svoju struju i šalju poruku da budućnost ne mora da bude u sivoj zoni. Održivost nije privilegija velikih, već pravo svih.
U vrtlogu globalnih izazova, 2025. nam je pokazala da zajednički trud, predanost i promišljene politike mogu donijeti promjene. Neće biti lako, ali ako ovakve priče nastavimo da pišemo i u godinama koje dolaze, postoji nada da ćemo planetu ostaviti boljom nego što smo je zatekli.
Jasmin Murić
Naslovna fotografija: Free-pik
