Mađarska je posljednjih godina gradila ambicioznu strategiju kojom je željela da postane jedno od ključnih evropskih središta za proizvodnju baterija za električna vozila. Zahvaljujući izdašnim podsticajima, pojednostavljenim procedurama i snažnom privlačenju stranih investitora, naročito iz Kine, zemlja je uspjela da se pozicionira kao važna karika u evropskom lancu snabdijevanja za električnu mobilnost.
Međutim, kako upozorava Centar za analizu evropskih politika (CEPA), taj razvojni model sada se suočava sa ozbiljnim izazovom. Mađarska se sve više bori sa nestašicom vode, a rastuća industrija baterija dodatno povećava pritisak na resurs koji postaje sve dragocjeniji.
Ova tema postala je jedan od prvih velikih testova za novog mađarskog premijera Petera Magyara, koji je nakon aprilske izborne pobjede preuzeo vođenje države. Njegova administracija već najavljuje promjene koje bi mogle značajno uticati na budućnost industrije baterija u zemlji.
Zvaničnici situaciju opisuju kao „nezapamćenu krizu sa vodom“. Godine sa padavinama ispod prosjeka, kontinuirani pad nivoa podzemnih voda i sve veće potrebe privrede stvorili su snažan pritisak na raspoložive vodne resurse. Problem je dodatno naglašen činjenicom da je proizvodnja baterija među industrijskim procesima koji troše velike količine vode.
Tokom šesnaest godina vlasti Viktora Orbana, Mađarska je sistematski radila na privlačenju proizvođača električnih vozila i baterija. Prema podacima vlade, kineske kompanije preuzele su investicione obaveze vrijedne oko 16 milijardi dolara, čime je zemlja postala jedno od najvažnijih evropskih odredišta za ulaganja u ovu industriju.
Ipak, prirodni uslovi počinju da ograničavaju taj razvoj. Prema podacima koje navodi CEPA, april je bio izuzetno suv širom zemlje. Količina padavina tokom prethodna tri mjeseca bila je između 20 i 70 milimetara ispod prosjeka.
Posljedice su već vidljive u poljoprivredi. Prošle godine suša je uništila oko 550.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, dok se više od 90% teritorije Mađarske danas smatra osjetljivim na ozbiljne posljedice suše. Poljoprivrednici upozoravaju da će bez ozbiljnih intervencija postati sve teže održavati postojeće prinose.
U središtu javne rasprave nalaze se upravo velike fabrike baterija koje grade kineske kompanije. Proizvodnja baterija zahtijeva značajne količine svježe vode za preradu sirovina, hlađenje postrojenja i same proizvodne procese. Kritičari upozoravaju da industrija sve više ulazi u konkurenciju sa poljoprivredom i domaćinstvima kada je riječ o korišćenju vode.
Najpoznatiji primjer je ogromni kompleks za proizvodnju baterija u Debrecinu koji razvija kineska kompanija CATL. Ovaj projekat postao je simbol mađarske industrijske transformacije, ali i rastućih dilema o tome koliko daleko zemlja može ići u privlačenju investicija bez ugrožavanja životne sredine. CATL je 6. maja pokrenuo proizvodnju baterijskih ćelija u svojoj fabrici kod Debrecina nakon pribavljanja svih potrebnih dozvola. Iz kompanije ističu da posluju u skladu sa važećim propisima i poručuju da će se prilagoditi svim budućim zakonskim promjenama.
Ipak, upravo se na tom polju očekuju značajne novosti. Za vrijeme Orbanove administracije, ekološke dozvole za projekte proizvodnje baterija često su prolazile ubrzane procedure. Nova vlada najavljuje drugačiji pristup. Stranka Tisza, koju predvodi Peter Magyar, obećala je da će svi budući projekti prolaziti redovne regulatorne procedure, kao i da će biti sprovedena detaljna revizija postojećih investicija. To uključuje i CATL-ov kompleks u Debrecinu, koji zauzima površinu od oko 221 hektar.
Vlada istovremeno poručuje da će potrebe stanovništva za pijaćom vodom i potrebe poljoprivrede za navodnjavanjem imati prednost u odnosu na industrijsku potrošnju. U tom kontekstu razmatraju se nove obaveze za proizvođače baterija, uključujući finansiranje sopstvenih sistema za reciklažu takozvane sive vode, kao i pojačan nadzor nad zagađenjem i poštovanjem ekoloških standarda.
Među mogućim mjerama nalazi se i formiranje nezavisnog regulatornog tijela koje bi pratilo rad industrija sa visokim potencijalom zagađenja, prije svega proizvođača baterija. Vlasti upozoravaju da bi ponovljena kršenja propisa koja uključuju zagađenje voda, vazduha ili upotrebu opasnih hemikalija mogla dovesti do visokih novčanih kazni, pa čak i privremene obustave rada pojedinih postrojenja.
Da investitori ozbiljno prate promjene pokazuje i slučaj kineskog proizvođača električnih vozila BYD. Prema dostupnim informacijama, kompanija je izvođačima radova na svojoj fabrici u Mađarskoj naložila puno poštovanje lokalnih propisa iz oblasti rada, što mnogi tumače kao pripremu za strožiji regulatorni okvir.
Uprkos tome, nova vlast ne planira odustajanje od razvoja sektora baterija. Magyar je više puta naglasio da ova industrija ostaje važan izvor investicija, izvoza i radnih mjesta u trenutku kada evropska automobilska industrija prolazi kroz duboku transformaciju ka električnim vozilima. Umjesto povlačenja, cilj je pronaći ravnotežu između ekonomskog razvoja i zaštite prirodnih resursa.
Središnji dio tog pristupa predstavlja nova strategija upravljanja vodama. Ona podrazumijeva veće uključivanje građana u programe očuvanja vodnih resursa, ali i šire ekološke reforme koje bi smanjile pritisak na raspoložive količine vode. Pored toga, vlasti razmatraju velike projekte zadržavanja vode na teritoriji zemlje, čime bi djelimično promijenile višedecenijsku praksu usmjerenu na brzo odvođenje viškova vode kroz riječne sisteme Dunava i Tise.
Za kineske investitore poruka je prilično jasna. Period automatskih odobrenja i ograničenog nadzora bliži se kraju. Budući razvoj industrije baterija u Mađarskoj neće zavisiti samo od troškova rada, logistike i pristupa evropskom tržištu, već sve više i od dostupnosti resursa koji postaje jedno od najvažnijih strateških pitanja zemlje – vode.
J.M.
Naslovna fotografija: REUTERS/Marton Monus
