Gradonačelnik Londona Sir Sadiq Khan dao je konačno odobrenje za potpunu pješačku zonu na dijelu čuvene Oxford Street, jedne od najprometnijih i najpoznatijih trgovačkih ulica u Evropi.
Gradonačelnik je naložio organizaciji Transport for London (TfL) da sprovede plan uklanjanja saobraćaja na dionici između Great Portland Streeta i Orchard Streeta, čime će ova centralna gradska arterija biti pretvorena u prostor namijenjen prvenstveno pješacima.
Odluka je donijeta nakon druge javne konsultacije o preusmjeravanju saobraćaja, u kojoj je učestvovalo oko 2.700 građana, a gradske vlasti navode da je većina ispitanika podržala plan.
Ako realizacija bude tekla prema planu, vozilima bi pristup ovom dijelu ulice mogao biti zabranjen već od septembra, nakon čega slijede dodatni radovi kako bi prostor bio još pristupačniji i prijatniji za pješake.
Gradonačelnik Londona smatra da će ova transformacija učiniti Oxford Street bezbjednijom i privlačnijom za posjetioce, ali i omogućiti da postane „globalni lider u oblasti kupovine, slobodnog vremena i događaja na otvorenom“, konkurentan gradovima poput Pariza i Njujorka.
Prva javna konsultacija, završena prošlog ljeta, pokazala je da 63% stanovnika Londona podržava plan rekonstrukcije ove ulice.
Ipak, bilo je i kritika. Dio lokalnih stanovnika ranije je za BBC izrazio zabrinutost zbog preusmjeravanja saobraćaja i autobusa, ali i potencijalnih problema sa pristupačnošću za osobe sa invaliditetom.
Iz TfL-a poručuju da će projekat biti realizovan bez izmjena u odnosu na ranije predstavljeni plan, a promjene su prilično konkretne: saobraćaj će biti zabranjen za privatna vozila, autobuse, taksije, vozila za iznajmljivanje, kao i za bicikle, trotinete i pedikab vozila.
Servisna i dostavna vozila moći će da uđu u zonu samo između ponoći i 7 časova ujutro, dok će se ostali saobraćaj preusmjeriti na alternativne rute.
Plan predviđa i postavljanje novih i šire projektovanih pješačkih prelaza, dok će autobusi koji trenutno prolaze Oxford Streetom biti preusmjereni na susjedne ulice, gdje će biti instalirana nova stajališta i nadstrešnice. Procjene pokazuju da će produženje vremena putovanja biti manje od jednog minuta.
U okolini će biti uspostavljena dodatna autobusna stajališta, taksi stanice i mjesta za kratko zaustavljanje vozila, a razmatra se i povećanje broja parking mjesta za osobe sa invaliditetom. Planirana je i izgradnja novih biciklističkih ruta, budući da biciklistički saobraćaj neće biti dozvoljen u novoj pješačkoj zoni.
Gradske vlasti poručuju da će pažljivo pratiti efekte ovih promjena i po potrebi razmotriti dodatne korekcije.
„Izuzetno mi je drago što nastavljamo realizaciju moje ambiciozne vizije da Oxford Street pretvorimo u jedan od vodećih urbanih prostora na svijetu za kupovinu, razonodu i događaje na otvorenom“, izjavio je Khan za BBC, dodajući da će uskoro biti predstavljeni i dodatni detalji projekta.
Podgorica: Ista ideja, druga realnost
Dok London donosi odluke o potpunom oslobađanju centralnih gradskih ulica od automobila, slična ideja u Podgorici godinama ostaje bez političke volje da se sprovede.
Jedna od najprometnijih ulica u strogom centru glavnog grada, Ulica slobode, već dugo je predmet rasprava o tome da li bi trebalo da postane trajna pješačka zona. Prema istraživanju koje je krajem 2025. godine sprovela NVO Biciklo.me, podrška građana takvoj ideji je izuzetno visoka.
Rezultati godišnjeg istraživanja „Stavovi građana Podgorice o uslovima za pješačenje i upotrebu bicikla“pokazuju da čak 83% građana podržava da Ulica slobode bude pješačka zona tokom cijelog dana.
Istraživanje je sprovedeno u periodu od 29. septembra do 1. novembra 2025. godine, na stratifikovanom i reprezentativnom uzorku od 701 ispitanika iz svih djelova Podgorice.
Podrška transformaciji ove ulice nije nova. Gotovo identičan rezultat zabilježen je i godinu ranije – oko 84% ispitanika 2024. godine takođe je podržalo ideju da Ulica slobode postane zona namijenjena prvenstveno pješacima.
Trenutno je ova ulica otvorena za motorni saobraćaj od 5 do 17 časova, dok nakon toga postaje pješačka zona. Međutim, prema navodima iz istraživanja, zabrana se često krši, jer nesavjesni vozači i nakon 17 časova koriste ulicu kao prolaz.
Zbog toga se mnogi građani ne osjećaju bezbjedno dok se kreću glavnom gradskom ulicom, pa je koriste znatno manje nego ranije.
Grad projektovan za automobile
Rezultati istraživanja Biciklo.me ukazuju i na širi problem saobraćajne politike u Podgorici.
Za ispitanike su dva ključna saobraćajna problema u gradu prekomjerna upotreba automobila (39%) i nepropisno parkiranje (33%). Među građanima koji koriste bicikl, percepcija problema je još izraženija – 46% njih smatra da je prekomjerna upotreba automobila najveći problem gradskog saobraćaja.
Istovremeno, više od 80% građana koji se kreću pješke i čak 85% onih koji koriste bicikl smatra da donosioci odluka i projektanti daju prioritet automobilima, čineći taj vid transporta jednostavnijim i pogodnijim od pješačenja ili vožnje bicikla.
Prema nalazima istraživanja, ova percepcija ostaje gotovo nepromijenjena iz godine u godinu, što ukazuje na kontinuirani trend u planiranju gradskog saobraćaja.
Šta bi donijela pješačka Ulica slobode
Pretvaranje centralnih gradskih ulica u pješačke zone danas je standardna praksa u brojnim evropskim gradovima. Takve odluke obično donose čitav niz urbanih koristi.
Smanjuje se zagađenje vazduha i buka, jer se iz centra grada uklanja dio saobraćaja. Istovremeno se stvara bezbjedniji i prijatniji javni prostor za pješake, djecu i bicikliste, dok lokalne prodavnice, kafići i restorani često dobijaju življi i privlačniji gradski ambijent.
U mnogim gradovima pješačke zone doprinijele su i oživljavanju gradskih centara, jer prostor oslobođen od automobila postaje mjesto susreta, kulturnih događaja i turističkih aktivnosti.
U Podgorici, međutim, rasprava o ovakvim promjenama već godinama ostaje uglavnom na nivou ideje.
Pitanje političke volje
Podrška građana transformaciji Ulice slobode postoji i stabilna je već godinama. Podaci pokazuju da je riječ o jednom od rijetkih urbanističkih pitanja oko kojeg postoji gotovo konsenzus među građanima.
Ipak, uprkos tome, konkretni koraci ka trajnom zatvaranju ulice za saobraćaj nijesu napravljeni.
Zbog toga se sve češće postavlja jednostavno pitanje: ako je moguće pretvoriti jednu od najprometnijih i najpoznatijih ulica u Londonu u pješačku zonu, zašto se isto ne može uraditi sa ulicom u centru Podgorice?
Odgovor se, po svemu sudeći, ne nalazi u urbanističkim ili tehničkim ograničenjima, već prije u načinu na koji se planira gradski prostor i u političkoj spremnosti da se prioritet konačno da ljudima, a ne automobilima.
Jasmin Murić
Naslovna fotografija: Unsplash
