Ljudske aktivnosti dovele su do toga da globalno zagrijavanje u 2025. godini dostigne 1,37 °C, dok se čitav klimatski sistem planete nastavlja zagrijavati sve bržim tempom, pokazuje jedno međunarodno istraživanje.
Studija je pratila 12 ključnih indikatora koji zajedno daju sliku o stanju klimatskog sistema. Među njima su koncentracije gasova sa efektom staklene bašte u atmosferi, energetska neravnoteža Zemlje, porast nivoa mora, zagrijavanje okeana, morski toplotni talasi i promjene koje se već odražavaju na vremenske obrasce širom svijeta.
Jedan od najvažnijih nalaza odnosi se na emisije gasova sa efektom staklene bašte, koje su i dalje glavni pokretač klimatskih promjena. Prema studiji, emisije nastale prvenstveno sagorijevanjem fosilnih goriva trenutno su na istorijski najvišem nivou. Ipak, autori bilježe i jedan signal koji ukazuje na moguću promjenu trenda: postoje naznake da se rast emisija ugljen-dioksida, najzastupljenijeg gasa sa efektom staklene bašte u atmosferi, postepeno usporava.
To usporavanje, međutim, ne mijenja osnovnu sliku. Klimatski sistem već sada prima više energije nego što je može vratiti nazad u svemir. Taj višak energije mjeri se pokazateljem poznatim kao energetska neravnoteža Zemlje, odnosno Earth’s Energy Imbalance – EEI. On predstavlja razliku između količine energije koja ulazi u Zemljin sistem i energije koja iz njega izlazi. Prema nalazima studije, energetska neravnoteža Zemlje više se nego udvostručila od 1970-ih godina i sada je na rekordnom nivou. Zbog toga se ovaj pokazatelj smatra jednom od najvažnijih mjera ukupnog zagrijavanja planete, ali i brzine kojom se klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem produbljuju.
Najveći dio te dodatne toplote ne ostaje u atmosferi. Oko 90% zarobljene toplote završava u svjetskim okeanima, čime se pokreće niz povezanih posljedica po morske i obalne sisteme. Okeani apsorbuju ogromne količine toplote, a to dovodi do fizičkog širenja morske vode, ubrzanog topljenja glečera, ledenih pokrivača i permafrosta.
Zbog toga globalni nivo mora raste sve brže. Studija pokazuje da je prosječni nivo mora u 2025. godini dostigao rekordnu vrijednost i da je bio približno 23 centimetra viši nego 1901. godine. Na prvi pogled, takav porast može djelovati ograničeno, ali njegove posljedice već su vidljive u niskim priobalnim područjima širom svijeta.
„To možda ne zvuči mnogo, ali čak i ovakav porast već povećava učestalost obalnih poplava u niskim priobalnim područjima širom svijeta, ugrožavajući egzistenciju ljudi i narušavajući ekosisteme“, kazala je Aimée Slangen, rukovoditeljka istraživanja pri Kraljevskom holandskom institutu za istraživanje mora i jedna od autorki studije.
Porast nivoa mora dodatno povećava rizik od olujnih udara i obalnih poplava, posebno u područjima koja su već izložena pritisku urbanizacije, erozije obale i gubitka prirodnih zaštitnih sistema. Kada se tome doda zagrijavanje okeana, posljedice postaju još šire. Višak energije akumuliran u okeanima doveo je do naglog porasta učestalosti morskih toplotnih talasa. Takvi događaji ozbiljno remete morske ekosisteme, pogađaju komercijalno ribarstvo i slabe prirodnu zaštitu obala. Prema studiji, samo tokom 2025. godine zabilježeno je 65 dana morskih toplotnih talasa, što je više nego tri puta u odnosu na 1991. godinu.
Okeani, međutim, ne utiču samo na život u moru. Njihovo zagrijavanje vraća se i na kopno, mijenjajući osnovne vremenske obrasce. Topliji okeani dovode do intenzivnijeg isparavanja, pa atmosfera postaje zasićenija vlagom. Takvi uslovi stvaraju osnovu za sve izraženije vremenske ekstreme, uključujući snažnije uragane, obilnije padavine i razornije poplave.
Autori studije potvrđuju i da je 2025. godina bila treća najtoplija godina otkako postoje mjerenja. Prirodne varijacije klimatskog sistema, odnosno promjene koje nastaju usljed unutrašnjih procesa na Zemlji i prirodnih spoljašnjih uticaja, imale su ograničen uticaj na prosječne globalne temperature prošle godine.
To je važan nalaz jer dodatno razdvaja prirodnu klimatsku promjenljivost od dugoročnog trenda zagrijavanja koji je posljedica ljudskog djelovanja. Prema studiji, zagrijavanje zabilježeno tokom decenije od 2016. do 2025. godine, u odnosu na predindustrijsko razdoblje, iznosilo je 1,26 °C. Od toga je 1,24 stepena posljedica ljudskih aktivnosti.
„Naše istraživanje pokazuje da je gotovo cjelokupno zagrijavanje tokom posljednje decenije uzrokovano ljudskim djelovanjem. Posljedice po ljudske zajednice i ekosisteme već se osjećaju širom svijeta, a dodatno će se intenzivirati kako temperature budu nastavile da rastu“, izjavila je Samantha Burgess, strateška liderka za klimu u okviru evropske Službe za klimatske promjene Copernicus, koja je učestvovala u izradi studije.
Studiju je pripremio međunarodni tim od više od 70 naučnika, među kojima su i autori i saradnici Međuvladinog panela Ujedinjenih nacija za klimatske promjene (IPCC). U izradi su učestvovali stručnjaci iz 56 institucija u 17 država.
IPCC se smatra najrelevantnijim i najuticajnijim svjetskim naučnim tijelom kada je riječ o procjeni znanja o klimatskim promjenama. Upravo zbog toga nalazi ove studije imaju posebnu težinu: oni ne govore samo o jednoj toploj godini, već o klimatskom sistemu koji se, pod pritiskom ljudskih aktivnosti, nastavlja mijenjati u pravcu sve većih rizika za ljude, ekosisteme i obalne zajednice širom planete.
J.M.
Naslovna fotografija: Priestley Centre for Climate Futures
