Svjetski dan divljih vrsta obilježava se svake godine 3. marta, kao međunarodni podsjetnik na značaj zaštite biljnog i životinjskog svijeta. Ovaj datum ustanovila je Generalna Skupština Ujedinjenih Nacija u decembru 2013. godine, na prijedlog Tajlanda, sa jasnom namjerom: da se pažnja globalne javnosti usmjeri na očuvanje divljih vrsta i njihovih staništa.
Datum nije izabran slučajno. 3. marta 1973. godine potpisana je Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES). Riječ je o međunarodnom sporazumu koji reguliše trgovinu divljim životinjama i biljkama, sa ciljem da komercijalna razmjena ne dovede do njihovog nestanka. Danas, pola vijeka od stupanja na snagu ove konvencije, jasno je da je njena uloga i dalje presudna u balansiranju između ekonomskih interesa i očuvanja biodiverziteta.
Obilježavanje Svjetskog dana divljih vrsta prilika je da se sagleda bogatstvo života na Zemlji, ali i razmjer prijetnji sa kojima se suočava. Više od 8.400 vrsta divlje faune i flore danas je kritično ugroženo, dok se gotovo 30.000 dodatnih vrsta smatra ugroženim ili ranjivim. Procjene ukazuju da je više od milion vrsta suočeno sa rizikom od izumiranja. Ti podaci ne predstavljaju samo statistiku, već upozorenje na duboke promjene u prirodnim sistemima.
Tema Svjetskog dana divljih vrsta za 2026. godinu glasi: „Ljekovite i aromatične biljke: očuvanje zdravlja, nasljeđa i izvora prihoda“. Ovim fokusom ukazuje se na presudnu ulogu koju ove biljke imaju u očuvanju ljudskog zdravlja, kulturne baštine i egzistencije brojnih lokalnih zajednica, ali i na sve snažnije pritiske kojima su izložene, od gubitka staništa i prekomjerne eksploatacije do klimatskih promjena.
Ljekovite i aromatične biljke (MAPs) imaju značaj i za ljudsko zdravlje i za ekološku ravnotežu. Širom svijeta prikupljaju se i koriste vrste poput američkog ginsenga (Panax quinquefolius), narda (Nardostachys grandiflora) i agarovog drveta (vrste rodova Aquilaria, Gonystylus i Gyrinops) u liječenju i prevenciji različitih oboljenja. Svjetska zdravstvena organizacija prepoznaje njihovu važnost, posebno u zemljama u razvoju, gdje se između 70 i 95% stanovništva oslanja na tradicionalnu medicinu kao primarni oblik zdravstvene zaštite. Ove biljke čine temelj brojnih zdravstvenih sistema, a i dalje su od suštinskog značaja za savremenu farmaceutsku industriju, jer se mnogi aktivni sastojci ljekova dobijaju direktno ili indirektno iz prirodnih izvora, uprkos napretku sintetičke hemije.
Njihova vrijednost ne završava u medicini. Ljekovite i aromatične biljke imaju značajnu ulogu u kozmetičkoj i prehrambenoj industriji. Genetski resursi koji potiču od ovih biljaka, kao i tradicionalno znanje o njihovoj upotrebi, koriste se u poljoprivredi, medicini i zaštiti prirode.
Istovremeno, ove vrste imaju važnu ekološku funkciju. Stabilizuju zemljište, doprinose očuvanju biodiverziteta i predstavljaju ključni izvor hrane za oprašivače poput pčela i kolibrija. Ipak, mnoge od njih suočene su sa sve izraženijim prijetnjama: uništavanjem staništa, prekomjernim sakupljanjem i nezakonitom trgovinom. Zbog toga njihovo očuvanje postaje globalni prioritet.
Procjenjuje se da se širom svijeta sakuplja između 50.000 i 70.000 vrsta ljekovitih i aromatičnih biljaka. Od tog broja, oko 1.500 vrsta nalazi se na CITES listi, dok je više od 800 obuhvaćeno Dodatkom II ove konvencije. Uzgoj i sakupljanje ovih biljaka predstavljaju važan izvor prihoda za brojna domaćinstva, jer se procjenjuje da se jedna od pet osoba u svijetu oslanja na divlje biljke, alge i gljive kao izvor hrane i prihoda.
Prema podacima Međunarodne unije za zažtitu prirode (IUCN), više od 20% biljnih vrsta koje se globalno koriste u ljekovite i aromatične svrhe nalazi se na Crvenoj listi kao ugroženo, prvenstveno zbog prekomjerne eksploatacije, gubitka staništa, klimatskih promjena i neregulisane ili nezakonite međunarodne trgovine. Podizanje svijesti, jačanje propisa i osiguravanje održivog sakupljanja i trgovine ključni su kako bi ovi dragocjeni biljni resursi opstali u prirodi.
Svjetski dan divljih vrsta 2026. godine poslužiće kao platforma da se dodatno naglasi značaj ljekovitih i aromatičnih biljaka za zdravlje ljudi, kulturnu tradiciju i lokalne ekonomije. Biće predstavljena raznovrsnost ovih vrsta, od aloje i tamjana do orhideja, kao i njihova uloga u tradicionalnom znanju i primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ali i rastući pritisci kojima su izložene.
J.M.
Naslovna fotografija: Royal Botanic Gardens Kew
