Ledeni pokrivač Antarktika presudan za sudbinu primorskih gradova

Sudbina Antarktika postala je tema od izuzetne važnosti kada je riječ o predviđanjima vezanim za porast nivoa mora uzrokovanog rastom globalne temperature.

Ukoliko bi se čitav ledeni pokrivač Antarktika otopio, mogao bi da podigne nivo mora za skoro 190 stopa, a to je 9 puta više nego što bi potencijalno otopljenje Grenlanda moglo doprinijeti. Ostali lednici i ledeni pokrivači na svijetu sadrže više nego dovoljno vode da stvore ogromne probleme obalnim gradovima.

Postavlja se pitanje u kojoj mjeri i kojom brzinom će se Antarktik topiti ako ljudi nastave da zagrijavaju planetu. Porast nivoa mora glavna je prijetnja za oko 600 miliona ljudi koji trenutno žive u priobalnim područjima širom svijeta.

Dvije nove studije slažu se u zaključku da otapanje leda izazvano čovjekovom aktivnošću predstavlja prijetnju priobalnim područjima širom svijeta, te da bi već sada trebalo isplanirati koji će se koristiti u budućnosti kada nivo mora bude veći.

Vidno velike promjene topljenja ledenih djelova Antarktika za samo devet dana

Jedan zaključak navodi da nema jasnog signala da bi se topljenje Antarktika nužno povećalo ili smanjilo prateći različita scenarija globalnog zagrijavanja.

Drugi pak pokazuje da bi se topljenje Antarktika moglo drastično ubrzati ako se planeta zagrije za 3 stepena Celzijusa, kao što se čini da je to sada slučaj na osnovu naše trenutne putanje emisija stakleničkih gasova.

Međutim, postoji saglasnost da je ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 ili 2 stepena Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa od vitalnog značaja za smanjenje porasta nivoa mora na koji će svijet morati da se prilagodi.

Prag zagrijavanja od 1,5 stepeni ključan je za ograničavanje porasta nivoa mora

Jedna od dvije studije objavljene u naučnom časopisu Nature predstavila je složen i sveobuhvatan model koji projektuje buduće scenarije topljenje u svim glavnim svjetskim kopnenim ledenim regionima, od Antarktika i Grenlanda do glečera na Himalajima i Aljasci.

U zaključcima se očekuje da će nivo mora nastaviti da raste tokom ovog vijeka, ali da to zavisi od obima i tempa ljudskih akcija koje ograničavaju globalno zagrijavanje.

Istraživači su otkrili da bi ograničavanje zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa moglo smanjiti porast nivoa mora.

To i dalje znači da će dolaziti do rasta broja i obima obalskih poplava, ali u znatno manjoj mjeri ukoliko uspijemo da ograničimo zagrijavanje na 1,5 stepeni Celzijusa  – rekla je Tamsin Edvards  (Tamsin Edwards), naučnik za klimu na Univerzitetu King’s College u Londonu.

Autori studija otkrili su da se potencijalno smanjenje otapanja neće ravnomjerno rasporediti po glavnim kopnenim izvorima leda.

Grenlandski gubici leda, na primjer, mogli bi biti umanjeni za 70% ako ljudi uspiju da zadrže zagrijavanje na 1,5 stepeni Celzijusa, dok bi gubici ledenog pokrivača na drugim mjestima bili umanjeni za svega 50%.

Studija takođe navodi da ledeni pokrivač Antarktika neće drastično doprinijeti porastu nivoa mora čak ni pri scenariju koji predviđa povećanje temperature preko 1,5 stepeni Celzijusa.

Studija je otkrila da će se gubljenje leda na ivicama ledenog pokrivača i topljenje na njegovoj površini vjerovatno nastaviti, ali da su određene simulacije pokazale da bi ti gubici mogli biti nadoknađeni dobicima u akumulaciji snijega na kontinentu.

Na Antarktiku je situacija veoma složena jer bi topliji svijet mogao značiti više sniježnih padavina tokom cijele godine, ali takođe i dodatno otapanje ivica ledenog pokrivača gdje bi se ledeni sloj koji pluta nad morem mogao razbiti, rekla je Sofi Novicki (Sophie Nowicki), naučnik i profesor sa Univerziteta u Bufalu i jedan od vodećih autora studije.

Ona otkriva da postoji 5% šanse da bi porast nivoa mora izazvan otapanjem kopnenog leda mogao premašiti 56 cm do 2100, čak i ako se globalno zagrijavanje bude održavalo na 1,5 stepeni Celzijusa, pri čemu Antarktik igra veliku ulogu u tom procesu.

Porast nivoa mora u toj mjeri značio bi katastrofu za mnoge svjetske obalne gradove. Autori kažu, da bi kreatori politika zaduženi za zaštitu kritične infrastrukture, trebali ozbiljno razmotriti kakav uticaj neizvjesnost vezana za ponašanje Antarktičkog leda ima na planove i projekte u budućnosti.

Alternativni pogled na budućnost Antarktika

Druga studija, takođe objavljena u časopisu Nature, otkriva da je led Antarktika vjerovatno osjetljiviji na porast temperature, a posebno na porast od preko 2 stepena Celzijusa.

Prema scenariju u kome je globalno zagrijavanje ograničeno na 2 stepena Celzijusa ili manje, autori predviđaju da bi topljenje Antarktika moglo da doda svega 7 do 8 cm globalnom nivou mora do 2100. godine.

Međutim, ukoliko globalne temperature porastu za 3 stepena Celzijusa, doprinos Antarktika mogao bi se skoro udvostručiti dodajući 15 cm nivou mora, sa čak 10 odsto šansi da će taj nivo porasti za 33 cm do kraja vijeka.

Međuvladin panel za klimatske promjene, u posebnom izveštaju objavljenom 2019. godine, otkrio je da se gubitak leda na Antarktiku utrostručio između 2007. i 2016. godine u poređenju sa prethodnih 10 godina.

Od 1880. godine, nivo mora na svijetu porastao je u prosjeku za oko 20 do 22 centimetra.

Topljenje kopnenog leda izazvalo je polovinu povećanja nivoa mora koji je svijet doživio od 1993. godine.

Prir. M.L.

Izvor: CNN

Foto ilustracije: CNN,KILROY.DISCOVERING ANTARCTICA,GREEN WORLD

Čitajte još

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *