Prvi podaci o praćenju bakterijskih pokazatelja u morskoj vodi u Crnoj Gori datiraju još iz sedamdesetih godina prošlog vijeka, kada je Institut za biologiju mora Kotor počeo da bilježi informacije važne za razumijevanje sanitarnog stanja mora. Ipak, savremeni, sistematski i međunarodno usklađen monitoring kvaliteta voda za kupanje uspostavljen je 2010. godine, u saradnji sa Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.
Kako je saopšteno iz Instituta za biologiju mora Kotor, taj program se od tada kontinuirano unapređuje i danas obuhvata 114 kupališta na području šest primorskih opština, od Ulcinja do Herceg Novog. Time se, iz godine u godinu, stvara sve pouzdanija slika o kvalitetu mora na lokacijama koje tokom sezone koristi veliki broj građana i turista.
Monitoring sanitarnog kvaliteta voda za kupanje usklađen je sa zahtjevima EU Direktive o vodama za kupanje, poznate kao BWD 2006/7/EC, kao i sa kriterijumima programa „Plava zastavica“. Riječ je o standardima koji imaju za cilj da obezbijede jasnu i uporedivu procjenu kvaliteta vode, ali i da javnosti pruže pravovremene i razumljive informacije o bezbjednosti kupanja.
Program se sprovodi prema kalendaru koji se utvrđuje prije početka svake kupališne sezone. Uzorkovanje mora biti ravnomjerno raspoređeno tokom sezone, kako bi rezultati odražavali realno stanje na terenu, a u crnogorskoj praksi ono se realizuje u više ciklusa, u pravilnim vremenskim razmacima.
Kvalitet voda za kupanje klasifikuje se u skladu sa članom 8 Pravilnika o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje. Tim pravilnikom, objavljenim u „Službenom listu Crne Gore“, broj 028/19, vode za kupanje svrstavaju se u četiri kategorije: odlične, dobre, zadovoljavajuće i loše.
Osnov za tu klasifikaciju čini brojnost dva indikatora fekalnog zagađenja – bakterija Escherichia coli, odnosno E. coli, i intestinalnih enterokoka. To su standardni mikrobiološki parametri koji se koriste za procjenu sanitarnog kvaliteta morske vode.
Ove bakterije prirodno su prisutne u crijevnoj mikroflori ljudi i toplokrvnih životinja, pa njihovo prisustvo u vodi pouzdano ukazuje na nedavno fekalno zagađenje. E. coli se smatra specifičnijim pokazateljem svježeg zagađenja, dok su intestinalni enterokoki otporniji na spoljašnje uslove u morskoj sredini, uključujući salinitet i UV zračenje. Zbog toga duže opstaju u vodi, pa njihovo praćenje daje dodatnu vrijednost u procjeni rizika.
Kombinovana analiza ova dva parametra omogućava pouzdaniju procjenu sanitarnog stanja mora i potencijalnog rizika za kupače. Na taj način se ne posmatra samo trenutno prisustvo bakterija, već se dobija šira i preciznija slika o mogućem uticaju zagađenja na bezbjednost kupanja.
Institut za biologiju mora Kotor je, u okviru Laboratorije za plankton i kvalitet morske vode, akreditovao savremene metode analize. Time je obezbijeđena visoka pouzdanost rezultata, kao i njihova usklađenost sa evropskim i međunarodnim kriterijumima.
Rezultati analiza za svako kupalište dostupni su građanima, turistima i zainteresovanoj javnosti putem posebne aplikacije na internet stranici www.morskodobro.me. Podaci su dostupni na crnogorskom i engleskom jeziku, što je posebno važno tokom turističke sezone, kada crnogorska kupališta posjećuju gosti iz brojnih zemalja.
Iz Instituta poručuju da je cilj programa jasan: čisto more i bezbjedno kupanje, uz stalnu zaštitu i unapređenje kvaliteta životne sredine. Redovan monitoring, javno dostupni rezultati i usklađenost sa evropskim standardima važan su dio tog procesa, jer kvalitet mora nije samo pitanje turizma, već i zdravlja ljudi, povjerenja javnosti i odgovornog odnosa prema jednom od najvažnijih prirodnih resursa Crne Gore.
J.M.
Naslovna fotografija: Unsplash
