Zemlja je, prema najnovijem izvještaju grupe renomiranih naučnika i konzervatora prirode, već prešla prvu katastrofalnu klimatsku prelomnu tačku, a posljedice su najočiglednije na koralnim grebenima toplih mora, koji ulaze u dugoročni period propadanja. Time se direktno ugrožava egzistencija stotina miliona ljudi širom planete.
Upozorenje dolazi iz sveobuhvatnog izvještaja Global Tipping Points, koji predvodi Univerzitet u Ekseteru, a finansira fond osnivača Amazona, Džefa Bezosa. U njegovoj izradi je učestvovalo 160 naučnika iz 87 institucija u 23 zemlje, i donosi jasnu poruku: višestruke prelomne tačke u klimi i biosferi više nisu pitanje budućnosti – već se dešavaju sada.
Masovno izbjeljivanje grebena već traje
Koralni grebeni, dom za oko četvrtinu svih morskih vrsta, smatraju se jednim od najosjetljivijih ekosistema kada je riječ o globalnom zagrijavanju. Od januara 2023. godine, više od 80% grebena u preko 80 zemalja pogođeno je toplotnim talasima u okeanima, u okviru četvrtog – i najintenzivnijeg – globalnog talasa izbjeljivanja ikada zabilježenog. Naučnici upozoravaju da su grebeni sada ušli u „neistražen teritorij“ i da je prvi klimatski kolaps već u toku.
Profesor Tim Lenton, direktor Instituta za globalne sisteme na Univerzitetu u Ekseteru, je za The Guardian istakako da je propadanje grebena realnost i da više ne možemo govoriti o prelomnim tačkama kao o apstraktnim ili budućim opasnostima.
„Masovno izumiranje grebena toplih voda već je započelo, i to već sada utiče na stotine miliona ljudi koji direktno zavise od njih – kroz ribarstvo, turizam, zaštitu obale i biodiverzitet“, poručuje Lenton.
Blizu kolapsa: Karibi, Amazon, Antarktik
Posebno zabrinjavajuće stanje je na Karibima, gdje kombinacija morskih toplotnih talasa, smanjene biološke raznovrsnosti i izbijanja bolesti gura grebene prema potpunom kolapsu.
No, koralni grebeni nisu jedini u opasnosti. Izvještaj upozorava da je svijet na ivici i drugih prelomnih tačaka, uključujući propadanje Amazonske prašume, kolaps ključnih okeanskih struja, kao i gubitak ledenih pokrivača na Grenlandu i u zapadnom Antarktiku, koji već ubrzano gube masu i doprinose porastu nivoa mora.
„Na osnovu sadašnjih projekcija, svijet će najvjerovatnije preći granicu od 1,5°C zagrijavanja već oko 2030. godine. Time ulazimo u zonu povećanog rizika od pokretanja dodatnih, razornijih prelomnih tačaka“, upozorava Lenton.
Naučna debata: Ima li nade za korale?
Ipak, nisu svi naučnici saglasni sa najcrnjim prognozama. Profesor Piter Mambaj, vodeći stručnjak za koralne grebene sa Univerziteta Kvinslend u Australiji, ističe da grebeni jesu u opadanju, ali da postoje novi dokazi da bi određeni tipovi korala mogli opstati čak i na 2°C globalnog zagrijavanja.
On se zalaže za hitnu klimatsku akciju i bolji lokalni menadžment, ali upozorava da bi previše fatalistički ton izvještaja mogao izazvati kontraefekat:
„Plašim se da će ljudi odustati od borbe za grebene ako povjeruju da ih više nije moguće spasiti. A to nije istina.“
U izvještaju se navode i tzv. „refugija grebeni“ – lokaliteti gdje klimatski uticaji nijesu tako izraženi. Zaštita ovih područja je ključna, jer bi upravo oni mogli poslužiti kao „sjeme oporavka“ u budućnosti kada se klima stabilizuje.
Dr Majk Baret, glavni naučni savjetnik WWF-a UK i koautor izvještaja, poručuje:
„Igra se promijenila. Očuvanje koralnih grebena je važnije nego ikad. Naša reakcija mora biti brza, odlučna i koordinisana.“
Transformacija, ne potpuni kraj?
Dr Trejsi Ainsvort, potpredsjednica Međunarodnog društva za koralne grebene, navodi da se mnogi grebeni već transformišu – gube koralnu dominaciju, postaju manje raznoliki, ali ne nužno potpuno nefunkcionalni.
„Budućnost grebena neće biti samo nestanak – već transformacija, promjena strukture ekosistema i novi izazovi. Moramo naučiti kako ti sistemi funkcionišu u novim uslovima i kako da i dalje podržavaju morski život i ljudske zajednice.“
Australijski institut za nauku o moru takođe upozorava da se globalne brojke ne smiju tumačiti jednostrano, jer maskiraju velike regionalne razlike i jer temperature još nijesu stabilizovane. Još uvijek postoji uzak vremenski prozor za djelovanje.
Iako je ton izvještaja ozbiljan, on ipak ne isključuje mogućnost pozitivnih preokreta. Autorima nadu uliva činjenica da se u nekim sektorima, poput upotrebe električnih vozila, pojavljuju pozitivne prelomne tačke koje bi mogle ubrzati smanjenje emisija.
„Trka je počela. Moramo što prije ubrzati dolazak tih pozitivnih promjena, kako bismo izbjegli neupravljive posljedice do kojih bi nas dovele nove prelomne tačke u sistemu Zemlje“, zaključuje Lenton.
J.M.
Izvor: The Guardian
Naslovna fotografija: Free-pik
