Mjerenje Učinka u zaštiti životne sredine (Environmental Performance Index) za 2026. godinu donijelo je Crnoj Gori rezultat koji na prvi pogled djeluje ohrabrujuće: 55. mjesto među 177 država svijeta. To je pozicija koja našu zemlju smješta u gornju trećinu globalne rang-liste i lako može ostaviti utisak da je stanje životne sredine relativno stabilno. Ipak, kada se zagrebe ispod površine i pogledaju pojedinačne oblasti koje čine ovaj indeks, slika postaje znatno složenija i manje jednoznačna. Iza tog ukupnog plasmana kriju se istovremeno i pozitivni pomaci, poput boljih rezultata u sanitarnim uslovima i smanjivanju određenih emisija, ali i dugotrajni, ozbiljni problemi koji se odnose na kvalitet vazduha, upravljanje otpadnim vodama, održivost poljoprivrede, očuvanje biodiverziteta i klimatsku politiku.
Environmental Performance Index, poznatiji kao EPI, izrađuju istraživači sa univerziteta Yale i Columbia. Izdanje za 2026. godinu objavljeno je 9. jula, a ekološki učinak država procjenjuje se kroz 47 indikatora, raspoređenih u 12 tematskih oblasti.
Svi indikatori objedinjeni su u tri velika cilja: zaštitu zdravlja ljudi od negativnih uticaja životne sredine, očuvanje vitalnosti ekosistema i odgovor na klimatske promjene. Rezultat zato ne predstavlja samo procjenu očuvanosti prirode, već pokušaj da se u jednoj ocjeni spoje kvalitet vazduha i vode, upravljanje otpadom, stanje biodiverziteta, poljoprivredni pritisci, emisije gasova sa efektom staklene bašte i niz drugih pokazatelja.
Crna Gora u gornjoj trećini svijeta, ali ispod regionalnog prosjeka
Crna Gora je u ovogodišnjem indeksu dobila 46,38 od mogućih 100 poena, što joj je donijelo 55. mjesto na svijetu.
U regionalnoj grupi koju EPI označava kao Istočnu Evropu zauzima 15. mjesto među 19 država. Prosječan rezultat ove grupe iznosi 54,93 poena, pa je Crna Gora, uprkos relativno dobrom globalnom plasmanu, i dalje osjetno ispod regionalnog prosjeka.
Podaci ukazuju i na određeni napredak. Ukupna ocjena Crne Gore povećana je za 3,79 poena u odnosu na stanje od prije približno deset godina. Taj pomak, međutim, nije ravnomjerno raspoređen između različitih oblasti.
U poređenju sa državama Zapadnog Balkana obuhvaćenim indeksom, Crna Gora se nalazi odmah iza Albanije, koja je zauzela 46. mjesto. Sjeverna Makedonija je na 56, Srbija na 69, Bosna i Hercegovina na 76, dok Hrvatska na 38, a Slovenija na 32. mjestu imaju značajno bolji rezultat. Kosovo nije uključeno u rang-listu
To znači da Crna Gora ima jedan od boljih rezultata u regionu, ali je i dalje prilično udaljena od država sa vrha indeksa. Kod najbolje rangiranih zemalja rezultati su uglavnom ravnomjerniji u većem broju oblasti, dok crnogorski profil karakterišu izrazite razlike između sektora u kojima je ostvaren napredak i onih u kojima se problemi godinama gomilaju.
Dobri rezultati u sanitarnim uslovima i vodi za piće
Jedan od najboljih rezultata Crna Gora je ostvarila u oblasti sanitarnih uslova i bezbjednosti vode za piće. Sa 85,10 poena nalazi se na 28. mjestu među posmatranim državama. Posebno je povoljno ocijenjeno zdravstveno opterećenje stanovništva povezano sa nebezbjednim sanitarnim uslovima. U toj kategoriji Crna Gora zauzima 17. mjesto.
Ovaj dio indeksa procjenjuje u kojoj su mjeri stanovnici izloženi zdravstvenim rizicima zbog neadekvatne vode za piće, loših sanitarnih uslova i nedostatka osnovne infrastrukture. Visok plasman zato ukazuje na relativno dobru dostupnost osnovnih usluga i manji zdravstveni teret u poređenju sa velikim brojem država svijeta.
Ipak, dobar rezultat u dostupnosti vode i sanitarnim uslovima ne znači da je upravljanje vodama u cjelini uređeno. To se jasno vidi kada se posmatra tretman otpadnih voda, gdje je položaj Crne Gore znatno nepovoljniji.
Smanjene emisije ne znače i čist vazduh
Naizgled veoma dobar rezultat Crna Gora je ostvarila i u kategoriji koju EPI naziva zagađenjem vazduha. U toj oblasti, koja prati promjene emisija određenih zagađujućih materija, država se nalazi na 12. mjestu u svijetu.
Za trend emisija sumpor-dioksida dobila je maksimalnih 100 poena i prvo mjesto na rang-listi. Dobri rezultati zabilježeni su i kod smanjivanja određenih drugih emisija, uključujući okside azota. Ove podatke, međutim, potrebno je pažljivo tumačiti. Visok plasman ne znači da Crna Gora ima jedan od najčistijih vazduha na svijetu. Indikator prvenstveno prati promjenu emisija tokom vremena, odnosno da li se količina određenih zagađujućih materija povećava ili smanjuje. Ne govori neposredno koliko su građani danas izloženi zagađenju niti kakve su zdravstvene posljedice te izloženosti.
Kada se posmatra upravo kvalitet vazduha koji ljudi udišu, rezultat je mnogo slabiji. Crna Gora se u toj kategoriji nalazi na 113. mjestu.
Još nepovoljniji je položaj kod zdravstvenog opterećenja povezanog sa sitnim česticama PM2.5, gdje je rangirana na 126. mjestu. Te čestice mogu prodrijeti duboko u pluća i krvotok, zbog čega se njihova koncentracija smatra jednim od najvažnijih pokazatelja rizika koji zagađenje vazduha predstavlja za zdravlje stanovništva.
Na crnogorskom primjeru zato se vidi razlika između smanjivanja emisija i stvarne izloženosti građana. Država može napredovati u ograničavanju pojedinih izvora zagađenja, a da stanovništvo i dalje bude izloženo visokim koncentracijama štetnih materija.
Poljoprivreda na samom dnu rang-liste
Najslabiji rezultat Crna Gora je ostvarila u oblasti održivosti poljoprivrede. Među 177 država zauzela je 171. mjesto, što je svrstava gotovo na samo dno globalne liste. Posebno loš rezultat zabilježen je kod upravljanja azotom, gdje se nalazi na 159. mjestu. Još nepovoljnije je ocijenjen višak fosfora, sa kojim je Crna Gora rangirana na 174. poziciji.
Azot i fosfor neophodni su za poljoprivrednu proizvodnju, ali njihova pretjerana ili neefikasna upotreba može dovesti do zagađenja zemljišta, rijeka, jezera, podzemnih voda i priobalnih ekosistema. Višak hranljivih materija u vodi može podstaći prekomjerni rast algi, smanjivanje količine kiseonika i degradaciju vodenih staništa.
Rizik od zagađenja pesticidima ocijenjen je povoljnije od upravljanja azotom i fosforom. Ipak, rezultat Crne Gore u ovoj oblasti pogoršan je u odnosu na raniji posmatrani period.
Slab plasman u poljoprivredi posebno je važno istaći jer pokazuje da se ekološki učinak države ne može procjenjivati samo kroz velike industrijske sisteme ili energetski sektor. Pritisci nastaju i kroz način korišćenja zemljišta, đubriva, pesticida i drugih sredstava u proizvodnji hrane.
Otpadne vode ostaju ozbiljna slabost
Crna Gora se u oblasti prečišćavanja otpadnih voda nalazi na 100. mjestu, sa 31,08 poena.
Ovaj rezultat pokazuje razliku između prirodnog bogatstva vodama i sposobnosti države da upravlja zagađenjem koje nastaje u naseljima, domaćinstvima, turizmu i privredi. Država može imati veliki broj rijeka, jezera i izvorišta, ali to samo po sebi ne govori koliko se komunalnih i industrijskih otpadnih voda prečišćava prije ispuštanja u životnu sredinu.
Nedovoljna izgrađenost kanalizacione mreže, ograničeni kapaciteti postrojenja za tretman i problemi u njihovom radu mogu se neposredno odraziti na stanje rijeka, podzemnih voda i mora. U zemlji u kojoj su turizam i kvalitet obalnog područja važan dio ekonomije, ovaj indikator ima i širi društveni i razvojni značaj.
Klimatski rezultat se pogoršava
U oblasti klimatskih promjena Crna Gora zauzima 61. mjesto, sa 44,34 poena. Za razliku od ukupnog EPI rezultata, koji je tokom približno deset godina poboljšan, klimatska ocjena smanjena je za 6,48 poena. To ukazuje da napredak u nekim drugim oblastima nije praćen dovoljno uvjerljivim pomakom u smanjivanju emisija gasova sa efektom staklene bašte.
Posebno slab rezultat zabilježen je kod projektovanih emisija do 2050. godine. Crna Gora se u tom indikatoru nalazi na 82. mjestu, sa svega 22,05 poena.
Indeks povoljnije ocjenjuje trendove emisija metana i azot-suboksida. Znatno slabiji rezultati odnose se na emisije ugljen-dioksida, fluorovanih gasova i ukupne emisije kada se prilagode broju stanovnika i veličini ekonomije. Takva kombinacija ukazuje da trenutna putanja nije dovoljna za dugoročne klimatske ciljeve. Manje emisije u pojedinim sektorima ili tokom određenog perioda ne moraju značiti da se čitava ekonomija stabilno kreće ka dubokoj dekarbonizaciji.
Zaštićena područja postoje, ali ekosistemi nijesu dovoljno povezani
U oblasti biodiverziteta i staništa Crna Gora zauzima 76. mjesto. Relativno dobar rezultat ostvaren je kada se posmatra zastupljenost kopnenih ekosistema unutar zaštićenih područja. To znači da je značajan dio različitih tipova prirodnih staništa formalno obuhvaćen određenim oblikom zaštite.
Slabosti se, međutim, pojavljuju kada se procjenjuje koliko su ta područja međusobno povezana i koliko zaštita zaista doprinosi očuvanju vrsta. Crna Gora se prema povezanosti zaštićenih područja nalazi na 100. mjestu. Prema Indeksu crvene liste, koji prati promjene u riziku od izumiranja vrsta, zauzima 127. mjesto.
Lošije je ocijenjena i zaštita ključnih morskih područja značajnih za biodiverzitet. To ukazuje da formalno proglašenje zaštićenog područja nije dovoljno ukoliko su njegova staništa izolovana, izložena pritiscima ili nedovoljno upravljana.
Za vrste kojima su potrebne velike teritorije ili mogućnost sezonskog kretanja, povezanost staništa može biti jednako važna kao i veličina pojedinačnih zaštićenih zona. Fragmentacija prostora putevima, urbanizacijom, energetskom infrastrukturom ili drugim zahvatima može umanjiti ekološku vrijednost područja koja su na papiru zaštićena.
U crnogorskom profilu na sajtu EPI-ja za indikator označen kao „MPA Effectiveness“, odnosno djelotvornost morskih zaštićenih područja, naveden je rezultat nula.
Taj podatak, međutim, ne bi trebalo automatski tumačiti kao dokaz da morska zaštita u Crnoj Gori nema nikakav efekat. U metodološkom prikazu za 2026. godinu navodi se da je raniji indikator djelotvornosti zaštićenih područja privremeno obustavljen, dok se u novoj strukturi indeksa pojavljuje indikator koji se odnosi na strogoću zaštite mora.
Zbog te terminološke nedosljednosti nije potpuno jasno na šta se rezultat nula odnosi i na koji je način izračunat. Taj podatak zato ne bi trebalo koristiti kao čvrst zaključak bez uvida u tehnički dodatak ili dodatnog pojašnjenja autora indeksa.
Dobar plasman ne uklanja duboke slabosti
Environmental Performance Index daje Crnoj Gori relativno pristojan globalni plasman, ali ne ostavlja mnogo prostora za samozadovoljstvo. Dobri rezultati u sanitarnim uslovima, bezbjednosti vode za piće i smanjivanju određenih emisija pokazuju da je napredak moguć i da su u pojedinim oblastima ostvareni mjerljivi pomaci.
Istovremeno, loš kvalitet vazduha, nedovoljno prečišćavanje otpadnih voda, gotovo najniži rezultat u održivosti poljoprivrede, slabija klimatska putanja i problemi u očuvanju povezanosti staništa pokazuju koliko je stanje neujednačeno.
Zbog toga je mnogo važnije od samog 55. mjesta razumjeti šta se nalazi iza te pozicije. EPI ne daje konačan sud o životnoj sredini u Crnoj Gori, ali jasno pokazuje gdje se napredak može dokumentovati, a gdje su potrebne mnogo ozbiljnije politike, bolji podaci i dosljednije sprovođenje mjera.
Najvažnija poruka crnogorskog profila nije da je država prošla dobro ili loše na jednoj globalnoj listi. Ona je u raskoraku između sektora u kojima se bilježi napredak i oblasti u kojima problemi ostaju duboki, dugotrajni i neposredno povezani sa zdravljem ljudi i stanjem prirode.
Jasmin Murić
Naslovna fotografija: J.M.
