Od 10. do 21. novembra 2025. godine, svjetski lideri, naučnici, pregovarači i aktivisti okupiće se u brazilskom gradu Belemu, na 30. Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (COP 30). Ova konferencija dolazi u trenutku koji mnogi nazivaju presudnim za budućnost čovječanstva – tačno deset godina od stupanja na snagu Pariskog sporazuma.
U atmosferi sve učestalijih ekstremnih vremenskih nepogoda, porasta globalne temperature i gubitka biodiverziteta, COP 30 nosi ogroman teret očekivanja. Pitanje koje visi u vazduhu: da li će svjetski lideri isporučiti konkretne i ambiciozne mjere – ili će se sve ponovo svesti na deklaracije i odlaganja?
Osim simboličnog jubileja Pariskog sporazuma, COP 30 će biti i prvi globalni samit na kojem će biti zvanično analizirani rezultati tzv. Global Stocktake – sveobuhvatne procjene koliko je svijet zaista napredovao u ispunjavanju klimatskih ciljeva. Rezultati te procjene nijesu ohrabrujući: svijet nije na putu da ograniči zagrijavanje na 1.5°C iznad predindustrijskog nivoa, što je granica koju naučnici smatraju ključnom za izbjegavanje najgorih posljedica klimatskih promjena.
Zbog toga se od zemalja očekuje da na COP-u 30 predstave unaprijeđene klimatske planove – tzv. NDCs 3.0 (Nationally Determined Contributions). Ovi planovi bi trebalo da jasno definišu:
• postepeno napuštanje fosilnih goriva,
• snažno širenje obnovljivih izvora energije,
• konkretnu zaštitu i obnovu ekosistema, uključujući šume, močvare i obalna područja.
Poseban fokus biće i na usklađivanju klimatskih planova sa nacionalnim strategijama za biodiverzitet.
Ključne teme koje će dominirati samitom
1. Globalni cilj za prilagođavanje (Global Goal on Adaptation)
Iako je smanjenje emisija prioritet, sve je veći broj zemalja koje se već suočavaju sa posljedicama klimatskih promjena. Zato će jedan od glavnih ciljeva biti operacionalizacija tzv. Globalnog cilja za prilagođavanje – kako da zajednice, posebno one u zemljama u razvoju, budu spremne za porast nivoa mora, suše, požare, poplave i bolesti koje prate klimatske promjene.
2. Pravedno finansiranje prilagođavanja
Zemlje Globalnog Juga već dugo ukazuju na to da im nedostaje finansijska podrška za suočavanje sa klimatskim izazovima. Iako su razvijene zemlje obećale 100 milijardi dolara godišnje još 2009. godine, ti fondovi često kasne ili se ne distribuiraju na pravičan način. Na COP-u 30 očekuje se usvajanje pravednijeg i transparentnijeg modela raspodjele sredstava za prilagođavanje klimatskim promjenama.
3. Tržišta ugljenika – velika šansa ili opasna rupa?
Jedna od najtehničkijih, ali i najkontroverznijih tema biće formulisanje pravila za globalna tržišta ugljenika. Ideja je da zemlje i kompanije mogu da trguju emisijskim kreditima, čime bi se emisije smanjile tamo gdje je to najefikasnije. No, bez čvrstih pravila, postoji realan rizik da se ova tržišta pretvore u “legalne rupe”, gdje će zagađivači kupovati opravdanja za nastavak emisija umjesto da ih smanjuju.
Belem, domaćin ovogodišnjeg samita, nalazi se na samom rubu Amazonske prašume – najvećeg tropskog šumskog ekosistema na svijetu. Amazon apsorbuje milijarde tona CO₂ godišnje i igra nezamjenjivu ulogu u stabilizaciji globalne klime. Međutim, suočava se sa alarmantnim pritiscima: krčenjem šuma, širenjem poljoprivrede, izgradnjom infrastrukture i ilegalnim rudarenjem. Odluka da se COP 30 održi upravo u ovom regionu ima snažnu simboliku – cilj je da se povežu globalne klimatske ambicije sa lokalnim, realnim izazovima zaštite prirode.
Brazil, kao domaćin, želi da iskoristi ovu priliku za novu diplomatsku ulogu – da bude most između razvijenog svijeta i Globalnog Juga, naročito kada je riječ o pravednoj tranziciji i pristupu finansijama, tehnologiji i znanju. Brazilsku poziciju predvodi iskusni diplomata André Corrêa do Lago, koji je već naglasio da COP 30 mora biti “konferencija akcije”. Ne smije se završiti samo na političkim izjavama – mora donijeti konkretne, mjerljive rezultate, a naročito otkloniti prepreke koje danas sprječavaju zemlje da ispune svoje ciljeve.
Ako lideri iskoriste ovu priliku, COP 30 može postati prekretnica koja će obnoviti povjerenje u međunarodne klimatske pregovore. Ako ne, rizikujemo ubrzano približavanje tački koje označavaju nepovratan kolaps ključnih ekosistema.
Za obične građane širom svijeta, rezultati COP-a 30 mogli bi donijeti:
• brži prelazak na čistu energiju,
• razvoj održive poljoprivrede,
• otvaranje zelenih radnih mjesta,
• poboljšanje kvaliteta vazduha i vode,
• jaču zaštitu od klimatskih nepogoda,
• lakši pristup međunarodnim fondovima i tehnologijama – posebno za ranjive zajednice.
U vremenu sve izraženije klimatske nestabilnosti, COP 30 ne predstavlja još jedan u nizu samita – već istorijsku priliku. Održavanje ovog događaja na tlu Amazonije šalje jasnu poruku: planeta je na raskršću, a priroda više ne može da čeka. Iako su izazovi ogromni, još uvijek postoji šansa da se globalna zajednica ujedini oko zajedničkog cilja – očuvanja uslova za život na Zemlji.
Da li će Belem 2025. postati simbol te promjene, ili još jedna propuštena šansa – odlučiće se već ove jeseni.
Jasmin Murić
Naslovna fotografija: COP 30
