Izgradnja klimatski prihvatljivog niskougljeničnog društva i privrede je veliki izazov. Brojne potrebne tehnologije već postoje – izazov je u njihovoj primjeni. Glavne koristi su nova ,,zelena“ radna mjesta, efikasniji javni prevoz u gradovima, nove tehnologije poput električnih ili punjivih hibridnih automobila i energetski efikasni domovi.
Studije pokazuju da je to izvodljivo. Troškovi koji u društvu nastaju zbog klimatskih promjena biće mnogo veći od troškova borbe protiv klimatskih promjena danas.
Više zelenih radnih mjesta i niži troškovi
Više od četiri miliona ljudi već je zaposleno u preduzećima koja posluju u područjima poput prikupljanja i prerade otpada, obnovljivih izvora energije i recikliranja.
Postizanjem cilja prema kojem bi se 20 odsto potrošnje energije osiguralo iz obnovljivih izvora stvorilo bi se više od 400.000 novih radnih mjesta.
Obnova zgrada otvoriće velike prilike u građevinskoj industriji.
Potpunom primjenom cjelokupnog zakonodavstva EU o cotpadu uštedjele bi se 72 milijarde eura godišnje.
Efikasnijim korišćenjem resursa smanjili bi se troškovi preduzeća i otvorila nova radna mjesta. Takođe, smanjili bi se troškovi energetski intenzivnih industrija, povećala njihova konkurentnost, i omogućilo smanjenje emisije CO2 za više od 80 odsto do 2050.
Čistiji prevoz
EU želi do 2050. smanji intezitet saobraćaja. U skladu sa zakonodavstvom EU proizvođači automobila obvezni su povećati učinkovitost svojih automobile – novim motorima, materijalima i dizajnom. Rezultati bi bili povećanje broja električnih ili punjivih hibridnih automobila na evropskim cestama uz odgovarajući broj javno dostupnih stanica za punjenje.
Kada su u pitanju klimatske promjene, istraživanja pokazuju da je prethodna godina bila loša za životnu sredinu.
Veliki šumski požari zahvatili su Australiju, Sibir i zapadnu obalu Sjedinjenih Država.
-Ova godina bila je upečatljiv primjer kako izgleda život sa najtežim efekatima klimatskih promjena koje smo predviđali – kaže Lesli Ot, meteorolog iz NASE.
Klimatske promjene dovele su do većih požara, jer se vegetacija ranije isušuje.
Požari, otopoljavanje …
Šumski požari u Australiji, koji su počeli 2019. godine nastavili su se i u 2020. godini zbog konstantnih visokih temperatura, paljenja ogromnih pošumljenih područja i širenja dima širom svijeta.
Prošle godine na zapadu Sjedinjenih Država bilo je aktivno više stotina šumskih požara, formirajući najaktivniju ikad zabilježenu sezonu požara. Požari u Koloradu brzo su se širili jer su toplotni talasi omogućavali da vatra gori brže. U Kaliforniji je krajem avgusta prošle godine aktivno gorjelo više od 650 požara.
Prema istraživanjima NASE i Nacionalnog centra za podatke o snijegu i ledu, u Koloradu, planeta gubi oko 13,1 odsto arktičkog leda po površini svake decenije.
Svake godine arktički led se topi i obnavlja, dostižući svoj najmanji nivo sredinom septembra, a maksimum u martu. U prošloj godini zabilježen je najniži ljetnji obim leda na Arktiku.
Veliki požari, snažni uragani i gubitak leda koje smo videli 2020. godine direktne su posljedice klimatskih promjena koje je izazvao čovjek.
Obrušavanje glečera u Indiji
Skorašnja smrtonosna poplava na sjeveru Indije, uzrokovana pucanjem glečera, nije izolovani incident već rezultat rapidnog zagrijavanja planete, navode stručnjaci. Upozoravaju da je katastrofa, u kojoj je stradalo preko 140 mrtvih, preteča onoga što se može očekivati u budućnosti, ako se ne preduzmu drastične mjere za usporavanje klimatskih promjena.
Poplavu u himalajskoj državi Utarakhand izazvao je lednik koji se odvojio i pao u dolinu, odvodeći ogromnu količinu vode nizvodno zahvatajući sela i radnike u hidroelektrani.
Postoji opravdana bojazan da bi nesreće slične ovoj mogle postati uobičajena pojava ukoliko svijet ne udruži snage u cilju ublažavanja klimatskih promjena.
