Klimatske promjene – ne samo ekološko, već društveno, ekonomsko i bezbjednosno pitanje

Prethodnu godinu obilježila su intenzivna upozorenja naučnika da prelazimo kritične tačke koje bi mogle izazvati nepovratne promjene u globalnom ekosistemu. Međutim, uprkos svim alarmima, emisije gasova sa efektom staklene bašte nisu značajno smanjene, što pokazuje da nedostaje političke volje i odlučnosti, odnosno da globalni sistemi još uvijek nisu usklađeni s hitnošću krize – saopštila je u razgovoru za Ecoportal, direktorica Centra za klimatske promjene na UDG, Ivana Vojinović.

Kako je istakla, ljeto 2024. bilo je najtoplije ljeto zabilježeno u analima temperaturnih mjerenja, a 2024. najtoplija godina u istoriji.

-Avgust 2024. bio je najtopliji zabilježen avgust, a dani 22. i 23. jul 2024. bili su najtopliji dani od kada se temperatura mjeri. Temperature su dosegle rekorde u mnogim dijelovima planete, od Evrope do Bliskog istoka. Temperature od preko 40°C zabilježene su u mnogim evropskim državama, poput Grčke, Španije, Francuske, Italije i Portugalije. Tokom 2024. godine, svijet se suočio s ekstremnim vremenskim nepogodama. Razorni uragani, šumski požari i poplave donijeli su ogromne ekonomske i ljudske gubitke. Smrtonosna bujična poplava u Španiji odnijela je više od 200 života. Zbog istih uzroka, u Avganistanu je poginulo 300 osoba. Oluja Boris harala je djelovima Austrije, Češke, Poljske, Slovačke, Mađarske i Rumunije. Najalarmantnije je to što je 2024. godina poslužila kao dramatično svjedočanstvo da su ovi ekstremi, postali pravilo, a ne izuzetak – kaže Vojinović.

Ivana Vojinović – Foto : privatna arhiva

Na globalnom nivou, COP29 koji je održan u Bakuu (Azerbejdžan), kako je dodala, bio je mjesto gdje su se ponovo pokazale razlike između razvijenih i zemalja u razvoju, posebno u pogledu finansiranja borbe protiv klimatskih promjena.

-Ipak, pozitivni pomak je to što je ipak dogovoreno povećanje finansijske podrške zemljama u razvoju na najmanje 300 milijardi dolara godišnje do 2035. godine, što je trostruko više od prethodnog cilja od 100 milijardi dolara godišnje. Takođe, postignut je i dogovor o pravilima za globalno tržište karbonskih kredita, što će omogućiti državama i kompanijama da trguju emisijama i zajednički rade na postizanju klimatskih ciljeva. Dakle, prošla godina nas je naučila važnu lekciju: klimatske promjene nisu samo ekološko pitanje, već i društveno, ekonomsko, ali i bezbjednosno pitanje – ističe naša sagovornica.
Prema njenim riječima u Crnoj Gopri se sve više osjećaju posljedice klimatskih promjena.

-Protekla godina bila je obilježena ekstremnim vremenskim uslovima – od dužih sušnih perioda koji su značajno uticali na poljoprivredu i energetiku do požara koji su tokom ljeta uništili vrijedne prirodne resurse. Šumski požari, koje je vjerovatno uzrokovao ljudski faktor, zbog klimatskih promjena i tipične vegetacije u primorskoj i centralnoj regiji tokom ljeta 2024. godine bili su intenzivnijeg uticaja. Evropska komisija nam je u Izvještaju za 2024. godinu, a vezano za ispunjavanje obaveza iz Poglavlja 27, saopštila da nije ostvaren napredak u oblasti klimatskih promjena. Iako u protekle tri godine imamo obećanja iz Vlade da će biti usvojen Nacionalni plan adaptacije, to se nije desilo – navela je ona.

Usvajanje tog dokumenta je, kako ističe, urgentnije nego ikada, imajući u vidu ekstremne vremenske događaje koji su se dešavali šire u Evropi i u našem neposrednom okruženju tokom 2024, a posebno zbog činjenice da smo usljed geografske pozicije i ostalih karakteristika izloženi brojnim potencijalnim klimatskim hazardima.

-U oblasti klimatskih promjena još uvijek nismo unaprijedili zakonodavni okvir, jer se već tri godine radi na novom Zakonu, a u okviru kojeg bi trebalo da se obavežemo na strožije klimatske ciljeve. Očekivana je bila i opservacija Evropske komisije da Crna Gora i dalje značajno kasni sa usvajanjem Nacionalnog energetskog i klimatskog plana. Po prvi put eksplicitno su nas podsjetili na obavezu povećanja klimatskih ambicija koje moraju biti usaglašene sa EU Paketom ,,Spremni za 55“, a koji obavezuje na smanjenje emisija gasova s efektom staklene bašte za 55% do 2030. godine – ističe Vojinović.
Kako je dodala, pozitivno je što su pokrenute određene investicione aktivnosti u energetskom sektoru koje bi vremenom trebalo da utiču na smanjenje emisija gasova s efektom staklene bašte, kroz postepenu supstituciju uglja obnovljivim izvorima energije.

Tu prvenstveno mislim na početak izgradnje vjetroelektrane Gvozd, nastavak realizacije projekata distribuirane energije Solari od strane EPCG, a koji se odnose na ugradnju fotonaponskih panela, kao i na početak razvoja projekta sistema baterijskog skladištenja obnovljive energije. Posebno su bile važne aktivnosti Eko fonda koje se odnose na realizaciju projekata za unaprijeđenje energetske efikasnosti u domaćinstvima i javnim objektima – pojašnjava Vojinović.

Ona poručuje da ako ne djelujemo odmah, budućnost će biti obilježena sve češćim i intenzivnijim prirodnim nepogodama, degradacijom životne sredine i značajnim ekonomskim gubicima.
-Poljoprivredni sektor, koji zavisi od povoljnih vremenskih uslova, mogao bi biti ozbiljno pogođen, što bi ugrozilo sigurnost hrane i prihode mnogih porodica. Turizam, koji je ključna grana naše ekonomije, može se suočiti sa negativnim posljedicama, od gubitka prirodnih atrakcija zbog degradacije ekosistema, preko nestabilnosti zimskog turizma zbog izostanka snijega, pa sve do nepovoljnih vremenskih uslova koji će smanjiti broj posjetilaca. Ekonomski troškovi prirodnih nepogoda će se povećati, što će dodatno opteretiti budžet države – navodi ona.

Ističe i da će toplotni ili tropski talasi postajati sve učestaliji i predstavljati sve veću ekstremnu klimatsku opasnost.

Sa porastom temperature i smanjenjem padavina tokom ljeta i jeseni, očekuje se dalji rast obima i pojave suša, što u Crnoj Gori može uzrokovati negativne uticaje kao što su šumski požari. Suše značajno remete vodni bilans i utiču na smanjenje proizvodnje hidro-energije i prinosa usjeva. Ako hitno ne preduzmemo korake, kroz pojačano ulaganje u obnovljive izvore energije, jačanje adaptivnih kapaciteta i edukaciju građana i privrede, možemo skupo da platimo cijenu neaktivnosti koja će biti daleko veća od bilo kojeg ulaganja u prevenciju – zaključila je Vojinović.

Prir. M. Vuković

ecoportal.me

Ecoportal je prvi crnogorski internet portal koji obrađuje novosti iz oblasti energetske tranzicijie, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

Subscribe
Notify of
0 Comments
Najstariji
Najnoviji
Inline Feedbacks
Podgledajte sve komentare

Čitajte još

ECO MNE

Crna Gora posvećena prilagođavanju klimatskim promjenama

ECO MNE

Klimatske promjene – ne samo ekološko, već društveno, ekonomsko i bezbjednosno pitanje

ECOPOLIS

EU uvodi regulativu koju će kompanije morati da primjenjuju: Da li smo spremni za CBAM?