Klimatske promjene su svakodnevna realnost koja postavlja pred čovječanstvo izazove bez presedana. Kako bi odgovorila na ove izazove i osigurala održivi razvoj, Crna Gora mora klimatsku diplomatiju uvrstiti u srž svoje spoljne politike, saopšteno je na konferenciji „Klimatska diplomatija: Od globalnih okvira do lokalnog uticaja“
– Klimatska diplomatija treba da postane integralni dio spoljne politike Crne Gore – kazala je Ivana Vojinović, direktorica Centra za klimatske promjene i poručila da je uslov za to da klimatske promjene počnu suštinski da zanimaju donosioce odluka.
Vojinović je kazala da su klimatske promjene svakodenica i izazov bez presedana.
– Jer smo u proteklim decenijama postali svjedoci ubrzanog rasta prosječne globalne temperature. Naučna istraživanja govore da se klimatske promjene dešavaju sto puta brže od prirodne promjene klime – dodala je Vojinović.
Prema njenim riječima, klimatske promjene prijete da dovedu do socijalnih i političkih tenzija sa potencijalnim konfliktima oko kritičnih sirovina i oskudnih resursa i ratnih sukoba, naročito u manje razvijenim državama.
– Na nedavno održanom COP29 u Azerbejdžanu se pregovaralo o klimatskim promjenama, Baku nas je podsjetio da bi klimatska diplomatija i pregovaranje, ali i konkretna akcija, trebalo da dovedu do energetske tranzicije i klimatske neutralnosti – navela je Vojinović.
Ona je rekla da klimatska diplomatija nudi rješenja koja povezuje različite sfere društva od političkih odluka do naučnih inovacija i javnih aktivizma.
– Vizija koju smo ponudili u publikaciji o klimatskoj diplomatiji je da ona postane integralni dio spoljne politike Crne Gore čime ćemo ojačati našu poziciju na međunarodnoj sceni i istovremeno obezbijediti održivi razvoj jer država ima predispozicije da postane regionalni lider klimatske diplomatije na Zapadnom Balkanu – kazala je Vojinović.
Ona je poručila da je uslov za to da klimatske promjene počnu suštinski da zanimaju donosioce odluka u Crnoj Gori.
– Što u ovom trenutku nije slučaj jer, izuzev deklarativne posvećnosti, izostaje suštinsko djelovanje – rekla je Vojinović.
Ona je kazala da iako je Crna Gora izuzetno izložena klimatskim promjenama, Vlada kasni sa usvajanjem nekih ključnih dokumenata.
– Ostaje da se vidi kada će Vlada ispuniti obaveze i da li će se obavezati na povećanje klimatske ambicije smanjenja emisija sa efektom staklene bašte na 55 odsto do 2030. godine, odnosno na njihovo svođenje na nulu do 2050. godine što je i naša međunarodna obaveza – rekla je Vojinović.
Amabasador Njemačke, Peter Felten, rekao je da samo sveobuhvatni, multiratelarni pristup može da spasi planetu.
– To znači da je potrebno da sve države budu uključene, čak i one koje aktivno pokušavaju da blokiraju napredak, zato što među njima imate velikih emitera gasova staklene bašte, upravo te zemlje su one koje moraju da smanje emisiju staklene bašte i postignu najveće rezultate – rekao je Felten.
Prema njegovim riječima, u tim zemljama postoji potencijal da se postigne veliki finansijski doprinos i da se pomogne siromašnim državama da se nose sa izazovima klimatskim promjenama.
Feltn je rekao da su spaljivanje i gorenje nafte i gasa tehnologije prošlosti.
– A u vrlo bliskoj budućnosti korišćenje obnovljive energije biće jefitnije nego sagorijevanje fosilnih goriva – kazao je Felten.
On je rekao da će najmanji dio za koje će se smanjiti globalno zagrijavanje, pomoći će da se ograniči već neizbježna šteta koja se čini planeti i ljudskoj vrsti.
Felten je kazao da klimatska diplomatija iziskuje da svaka država učestvuje u klimatskim pregovorima.
– Javnost treba učestvuje kako bi mogli da motivišu svoje vlade da budu ambiciozne u klimatskoj politici i da bi se ispunjavale međunarodne obaveze – poručio je Felten.
On je naveo da se odmah mora početi sa udaljenjem od fosilnih goriva, povećanjem energetske efikasnosti u svim sektorima potrošnje energije i povećanjem kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.
– Za Crnu Goru to znači da se konačno napravi prvi nacionalni energetski klimatski plan u skladu sa obavezama pred energetskom zajednicom – dodao je Felten.
Generalna direktorica za EU u Ministarstvu vanjskih poslova Snežana Radović, rekla je da je EU postavila ambiciozan cilj da do 2050. godine postane klimatski neutralna.
Taj cilj, kako je navela, reflektuje se i na Crnu Goru koja je prije četiri godine potpisala Deklaraciju o zelenoj agendi za Zapadni Balkan.
Radović je kazala da je članstvo u EU jedan od glavnih vanjskopolitičkih ciljeva Crne Gore.
– A evropska integracija zahtijeva prilagođavanje standardima u oblastima održivog razvoja, zaštite životne sredine i borbe protiv klimatskih promjena – dodala je Radović.
Ona je, govoreći o poglavlju 27, kazala da je usvojena reformska agenda koja sadrži mjere za tranziciju prema dekabornizovanoj, klimatski neutralnoj i cirkularnoj ekonomiji, otpornoj na klimatske promjene.
Prir. M.V.
