Dok se siromašni bore sa posljedicama klimatskih promjena, najbogatiji slojevi društva nastavljaju da zagađuju bez ikakvog ograničenja, ne samo uz klimatsku, već i uz duboku društvenu nepravdu.
Prema izvještaju organizacije Oxfam, najbogatijih 1% svjetske populacije potroši svoju „poštenu“ godišnju kvotu emisija gasova sa efektom staklene bašte za svega 10 dana. Još šokantnije – najbogatijih 0,1% to učini za samo tri dana.
Ako svijet želi da zadrži porast temperature ispod 1,5°C, što je ključni prag za izbjegavanje najgorih posljedica klimatskih promjena, ovaj najbogatiji sloj morao bi da smanji svoje emisije za čak 97% do kraja decenije.
Kako emisije rastu, tako rastu i ekstremne vremenske nepogode, toplotni talasi i ekonomski gubici. Oxfam navodi da će samo emisije koje je najbogatijih 1% proizvelo tokom jedne godine dovesti do čak 1,3 miliona smrti izazvanih toplotom do kraja vijeka.
Cijenu ove nejednakosti najviše plaćaju zemlje sa niskim i nižim srednjim prihodima, koje su najmanje doprinijele globalnom zagrijavanju. Procjene govore da će ekonomski gubici za te zemlje dostići 44 biliona dolara do sredine vijeka, sve zbog decenija prekomjerne potrošnje i profita superbogatih.
Emisije bogatih – u brojkama koje izmiču zdravom razumu
U oktobarskom izvještaju, Oxfam je otkrio još jednu poražavajuću statistiku: dnevne emisije najbogatijih 0,1% su veće od godišnjih emisija najsiromašnijih 50% svjetske populacije.
Od 1990. godine do danas, emisije najbogatijih povećane su za 32%, dok su emisije onih sa najmanje opale za 3%. To dodatno produbljuje jaz između klimatskih uzroka i posljedica: siromašni trpe, iako gotovo da ne doprinose zagađenju.
Životni stil bogatih nije jedini problem. Njihove investicije, posebno u fosilna goriva, imaju dalekosežniji i štetniji efekat.
Procjene pokazuju da karbonski otisak investicija jednog milijardera može biti i do 346.000 puta veći od emisija prosječnog građanina. Samo tokom 2024. godine, 308 najbogatijih ljudi svijeta odgovorni su za ukupno 586 miliona tona CO₂, više nego što emituje 118 država zajedno.
Uz bogatstvo dolazi i moć: politička, lobistička, korporativna. Na nedavno održanom klimatskom samitu COP30 u Brazilu, broj lobista iz fosilnog sektora nadmašio je sve nacionalne delegacije, osim zemlje domaćina.
„Ogromno bogatstvo i moć superbogatih omogućavaju im nepošten uticaj na kreiranje politika i slabljenje klimatskih pregovora“, upozorila je Nafkote Dabi, koordinatorka za klimatsku politiku u Oxfamu.
Vrijeme je da bogati zagađivači počnu da plaćaju
Oxfam godinama poziva vlade da jasno i odlučno djeluju, ne samo zbog zaštite klime, već i zbog socijalne pravde.
Među ključnim rješenjima koje ova organizacija predlaže su:
🔹 Povećanje poreza na prihode i bogatstvo superbogatih, kao i aktivno učešće u pregovorima o UN Konvenciji o međunarodnoj poreskoj saradnji, koja bi omogućila pravedniju globalnu ekonomsku arhitekturu.
🔹 Oporezivanje ekstraprofita fosilnih kompanija, takozvani „porez na profit zagađivača“. Oxfam procjenjuje da bi se na osnovu 585 kompanija koje se bave naftom, gasom i ugljem moglo prikupiti i do 400 milijardi dolara godišnje – suma koja odgovara godišnjim klimatskim štetama u Globalnom Jugu.
🔹 Zabrana ili drastično oporezivanje luksuzne robe sa visokim emisijama, poput privatnih aviona i superjahti. Samo sedam dana korišćenja ovih vozila od strane jednog superbogatog Evropljanina proizvodi isti karbonski otisak kao i cijeli život jedne osobe iz najsiromašnijeg 1% svjetske populacije.
🔹 Odbacivanje dominantne neoliberalne ekonomske logike i prelazak na održiviji i pravedniji model koji ljude i planetu stavlja u centar.
„Iznova i iznova, istraživanja pokazuju da postoji jednostavan i jasan način za drastično smanjenje emisija i borbu protiv nejednakosti – fokusirati se na najbogatije zagađivače“, poručuje Nafkote Dabi.
Ako svjetski lideri konačno odluče da se obračunaju sa „karbonskom razuzdanošću“ superbogatih, otvoriće se put ka ispunjenju klimatskih ciljeva i stvaranju svijeta u kojem benefiti i tereti nisu više nepravedno raspodijeljeni.
J.M.
Naslovna fotografija: Free-pik
