Maratonsko trčanje više nije rezervisano samo za vrhunske sportiste. Sve više ljudi, uključujući i naše prijatelje, kolege i komšije, u njemu pronalazi način da pobjegne od svakodnevnog stresa, isprazni misli i spoji se sa sobom. Maraton je postao oblik pokretačke meditacije, ali i on sve teže pronalazi svoje idealne uslove.
Maratoni širom svijeta, uključujući one najpoznatije u Berlinu, Londonu, Bostonu i Tokiju, sve rjeđe će se održavati u uslovima koji se smatraju idealnim za trčanje, upozorava istraživanje koje je sprovela nezavisna klimatska organizacija Climate Central. Ova analiza obuhvatila je 221 maratonsku trku, uključujući i sedam najprestižnijih World Marathon Majors, i donijela poražavajući zaključak – do 2045. godine čak 86% trka izgubiće šansu za optimalne vremenske uslove.
Studija podsjeća da optimalne temperature za trčanje nijesu univerzalne – dok elitne takmičarke najbolje rezultate postižu na oko 10°C, muškarcima više odgovara hladnije vrijeme, blizu 4°C. Za rekreativce, koji danas čine ogroman dio maratonske populacije, te vrijednosti su nešto fleksibilnije – žene bolje funkcionišu u malo hladnijim uslovima, a muškarci u nešto toplijim.
Nažalost, klimatske promjene ove granice brišu. Primjeri su već tu: ovogodišnji Tokijski maraton u martu obilježen je prosječnom temperaturom od 15,2°C – što je 8,2 stepena više od uobičajenog. Ni Berlin nije prošao bolje. Prošlog mjeseca prosječna temperatura iznosila je 20,7°C, čak 6,7 stepeni više od normalnog. U oba slučaja, istraživači su zaključili da je „kriva“ upravo klimatska kriza.
Rješenje? Možda ranije startne trake.
Kako bi se makar djelimično ublažio uticaj globalnog zagrijavanja, jedno od predloženih rješenja jeste pomjeranje starta trka u rane jutarnje sate, kada su temperature niže. Takva mjera bi posebno pogodovala elitnim muškim trkačima – u Londonu, Tokiju i Bostonu, njihova šansa za idealne uslove do 2045. godine povećala bi se za 44%, 31% i 27%.
Međutim, ono što koristi jednima, ne ide u prilog drugima. Elitne takmičarke koje bolje trče na toplijem vremenu, imale bi manje šanse za optimalne uslove ukoliko se trke pomjere ranije – u Tokiju bi ta šansa pala za 41%, a u Bostonu za 18%. Ipak, u gradovima poput Berlina i Sidneja, gdje je ionako vrlo mala vjerovatnoća da će temperature na dan trke biti idealne, i žene bi profitirale od ranijeg starta.
Ali studija upozorava da nijedno kozmetičko rješenje, poput ranijeg starta, ne može zamijeniti ono suštinsko – smanjenje emisija gasova staklene bašte i drastično smanjenje upotrebe fosilnih goriva. U suprotnom, pitanje nije da li će maratoni biti neprijatni, već da li će uopšte moći da se održavaju.
Sport pod klimatskim udarom
Ovo nije prvi put da ekstremna vrućina remeti velike sportske događaje. Prošlog mjeseca, Svjetsko prvenstvo u atletici u Tokiju suočilo se sa ozbiljnim izazovima zbog visokih temperatura, a slična situacija zadesila je i najbolje svjetske tenisere na turniru Shanghai Masters, koji su uslove opisali kao „fizički iscrpljujuće“.
Zabrinjavajuće vijesti dolaze i iz svijeta fudbala. Jedan sveobuhvatan izvještaj upozorava da 14 od 16 stadiona predviđenih za FIFA Svjetsko prvenstvo već sada premašuje pragove bezbjednosti za igru kada su u pitanju ekstremna vrućina, obilne padavine i poplave. Do sredine vijeka, čak 90% stadiona biće izloženo nesigurnim toplotnim uslovima, a na 11 njih će se povremeno bilježiti temperature koje fizički onemogućavaju odigravanje utakmica.
Za ekstremnu vrućinu, „sigurna granica za igru“ postavljena je na 35°C. Iznad toga, tijelo više ne uspijeva da se prirodno hladi, rizik od toplotnog udara i dehidratacije raste, i za sportiste i za publiku. Već danas, pojedine lokacije planirane za Mundijal 2026. bilježe temperature koje se približavaju ili premašuju ovaj prag.
Trčanje nas uči upornosti, granicama tijela i uma, ali i tome koliko je važna prirodna ravnoteža. A ona je sve bliža ozbiljnom narušavanju. Maraton možda simbolizuje ljudsku izdržljivost, ali borba sa klimatskim promjenama zahtijeva kolektivnu volju. Nećemo spasiti maratone ranijim startom, već samo odlučnim smanjenjem emisija i globalnim zaokretom ka održivosti.
Jasmin Murić
Naslovna fotografija: Unsplash
