Međunarodni sud pravde (ICJ) u Hagu izdao je dugo očekivano savjetodavno mišljenje koje bi moglo postati prekretnica u borbi protiv klimatske krize. Države svijeta od sada imaju jasnu pravnu obavezu da zaštite životnu sredinu i preduzmu konkretne mjere protiv emisija gasova sa efektom staklene bašte.
Ovu istorijsku odluku, koju je pročitao predsjednik Suda, sudija Ivasava Juđi, mnogi već nazivaju najvažnijim pravnim trenutkom u kontekstu klimatske pravde. Savjetodavno mišljenje potvrđuje da države moraju djelovati s dužnom pažnjom i u duhu međunarodne saradnje kako bi ispunile svoje klimatske obaveze – uključujući one koje proizlaze iz Pariskog sporazuma, poput ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5°C iznad predindustrijskog nivoa.
Sud je takođe jasno istakao da kršenje ovih obaveza povlači pravnu odgovornost, koja može uključivati prekid štetne prakse, pružanje garancija da se ona neće ponoviti i – u zavisnosti od okolnosti – potpunu nadoknadu štete.
„Ovo je pobjeda za našu planetu, za klimatsku pravdu i za moć mladih ljudi da mijenjaju svijet“, poručio je generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš, pozdravljajući odluku u video poruci dan nakon govora o globalnom prelasku na obnovljive izvore energije.
Pravni osnov: Klimatske promjene kao kršenje ljudskih prava
Sud je svoju odluku temeljio na postojanju brojnih međunarodnih sporazuma – ekoloških i onih o ljudskim pravima – koje su potpisale države članice Ujedinjenih nacija.
Pored Pariskog sporazuma, Sud se pozvao i na druge ključne dokumente, poput Konvencije o biodiverzitetu, Kjoto protokola i sporazuma o zaštiti ozonskog omotača. Ovi akti države obavezuju da očuvaju prirodu ne samo za svoje građane, već i za buduće generacije širom svijeta.
Sud je istakao i jednu suštinsku poruku: zdrava i održiva životna sredina je preduslov za ostvarenje mnogih osnovnih ljudskih prava. Kako su države potpisnice dokumenata poput Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, dužne su da štite te vrijednosti i kroz odlučno djelovanje protiv klimatskih promjena.
Kako je sve počelo: Mala ostrvska država pokrenula veliku stvar
Inicijativa za ovaj pravni poduhvat potekla je 2021. godine iz jedne od najranjivijih zemalja svijeta – Vanuatua, male ostrvske države u Pacifiku. Inspirisani omladinskim pokretom Pacific Island Students Fighting Climate Change (Studenti sa Pacifičkih Ostrva u borbi protiv klimatskih promjena), lideri Vanuatua odlučili su da zatraže mišljenje Suda o tome kakve su međunarodne pravne obaveze država kada je riječ o zaštiti životne sredine – i šta se dešava kada se te obaveze prekrše.
Nakon diplomatske ofanzive i podrške velikog broja zemalja, Generalna skupština UN-a 29. marta 2023. usvojila je rezoluciju kojom se zvanično traži savjetodavno mišljenje ICJ-a.
Pitanja su bila jasna:
- Koje su pravne obaveze država prema međunarodnom pravu u pogledu zaštite životne sredine?
- Koje su pravne posljedice ako se te obaveze prekrše i prouzrokuje šteta?
Ovo je do sada najveći slučaj u istoriji Međunarodnog suda pravde, sa rekordnih 91 pisanih izjava i 97 država koje su učestvovale u usmenim raspravama.
Šta dalje? Pravna težina mišljenja
Iako savjetodavna mišljenja ICJ-a nisu pravno obavezujuća, njihova pravna i moralna snaga je ogromna. Ona služe kao vodič za države, međunarodne organizacije i sudove u donošenju odluka i razvoju politika. Ova odluka daje podlogu za buduće tužbe, promjene u zakonodavstvu i jačanje klimatskih pregovora na globalnom nivou.
ICJ, poznat i kao „Svjetski sud“, jedno je od šest glavnih tijela UN-a, ali i jedino koje nije smješteno u Njujorku. Njegova uloga je da rješava sporove među državama i daje mišljenja o važnim međunarodnim pravnim pitanjima – poput ovog, koje može definisati pravac kojim će svijet krenuti u borbi protiv klimatskog kolapsa.
Rastući trend pravne borbe za klimu
Ova presuda dolazi u trenutku kada se širom svijeta širi novi talas pravnog aktivizma za zaštitu klime. U Holandiji je Sud naložio kompaniji Shell da smanji emisije, u Francuskoj je država proglašena odgovornom za klimatsku neaktivnost, dok su u Njemačkoj mladi građani dobili parnicu protiv zakona koji nije dovoljno ambiciozno štitio njihovu budućnost.
Odluka ICJ-a dodatno osnažuje ovakve procese i šalje jasnu poruku: klimatska pravda više nije moralni imperativ, već i pravna obaveza.
Izvor: UN News
Naslovna fotografija: ICJ-CIJ/Frank van Beek
