Možda će vas iznenaditi podatak da zemlje Zapadnog Balkana imaju veći procenat energije dobijene iz obnovljivih izvora nego što je to prosjek Evropske unije (EU). Apsolutni lider u 2021. godini bila je Albanija koja je svu struju potrošila isključivo iz obnovljivih resursa, najviše iz energije vode. Zatim slijedi Crna Gora 61,5 odsto, Hrvatska 53,8, Bosna i Hercegovina sa 45,5.
I dok mnogi prelazak na obnovljive izvore energije vide kao ključan za očuvanje naše planete, redakcija web platforme Raskrinkavanje.me već duže vrijeme vodi “borbu sa vjetrenjačama” i to onim koje pokreću neiscrpne i nepresušne teorije zavjere.
Tako smo zabilježili slučajeve dezinformisanja o solarnim panelima, za koje se tvrdilo da se njihovom upotrebom stvara otpad “300 puta štetniji od nuklearnog”, zatim da nam “solarna energija donosi manje pašnjaka, manje ljekovitog bilja, pčela”, kao i da recimo “vjetrenjače nikada neće proizvesti onoliko energije koliko je utrošeno u njihovu izgradnju”. Na našem govornom području širile su se i teorije zavjere o tome da Njemačka želi da svojim građanima “oduzme mogućnost udobnosti i mobilnosti” na način što će im zabraniti da kupuju drva, te da je riječ o planu koji vodi Svjetski ekonomski forum (SEF).
Zanimljivo je i da se na udaru dezinformacija često nađu i električni automobili, pa se naša redakcija u više navrata bavila tvrdnjama kako električni automobili zapravo više zagrađuju životnu sredinu od vozila koje koriste gorivo, kako imaju toksične baterije, zatim kako se često “samozapaljuju” i izazivaju eksplozije, da ne mogu “preživjeti” veliku hladnoću i sniježne oluje, da pojedine zemlje EU zabranjuju njihovu upotrebu, itd.
U svim ovim slučajevima na argumentovan način, koristeći se činjenicama i naučnim saznanjima dokazivali smo zašto određene tvrdnje nijesu tačne. Električna vozila svakako nijesu bez ekoloških mana, ali se čini da su bolja alternativa konvencionalnim i očekuje se da će u većoj mjeri biti prisutnija na drumovima.
Pojedini mediji i korisnici različitih društvenih mreža često su plasirali dezinformacije o klimatskim promjenama koje su prevashodno imale za cilj da zaplaše javnost
Ovakve dezinformacije i teorije zavjere mahom dolaze od pojedinih marginalnih portala, a puno veću vidljivost ostvaruju na društvenim mrežama gdje ih šire brojne anonimne stranice. Za cilj imaju generalno stvaranje nepovjerenja među građanima i građankama, ali i otpora prema zelenim tehnologijama i načinima održivijeg upravljanja prirodnim resursima.
Pojedinim dezinformacionim narativima pokušava se urušiti i kredibilitet određenih pojedinaca, bilo da je riječ o naučnicima ili istraživačima, koji se često prikazuju u negativnom svjetlu, dok im se nerijetko pripisuju ciljevi drugačiji od onih kojima zaista streme. Takođe, ovakvi narativi doprinose gubitku povjerenja u institucije značajne za rješenje određenih ekoloških problema i zbog toga je izuzetno bitno suprotstaviti im se na adekvatan, naučno utemeljen način.
Izloženost ovakvom sadržaju svakodnevna je i prisutna na način koji kreira naše stavove i mišljenja o ovoj temi, pa zato i ne čude podaci istraživanja koje je Centar za demokratsku tranziciju (CDT) prošle godine predstavio javnosti, a koji su se između ostalog odnosili i na stavove građana o klimatskim promjenama. Tako se pokazalo da recimo gotovo polovina ispitanika – 49,5 odsto, vjeruje da postoje tehnologije koje ljudima omogućavaju da kontrolišu vremenske nepogode u određenoj mjeri.
Takođe, 41,8 odsto ispitanika vjeruje da globalne elite koriste tehnologije poput HAARP-a za manipulaciju vremenskim uslovima, više od trećine (34,9 odsto) je kazalo da ne zna da li je to istina ili laž, a manje od četvrtine (23,3 odsto) je to ocijenilo kao laž.
Pitali smo građane i da li smatraju da je ljudska aktivnost primarni uzrok klimatskih promjena – više od dvije trećine (68,2 odsto) je sa tim saglasno, 16,9 odsto nije, dok 14,9 odsto nije znalo da da odgovor.
U kontekstu manipulacije činjenicama o ugljen-dioksidu, nerijetko se kao izgovor upotrebljavala i informacija o naizgled „malom“ postotku CO2 u našoj atmosferi, uz sugestiju da su njegovi nivoi „isuviše niski“ da bi izazvali globalne klimatske promjene.
Ovi podaci govore u prilog našim zapažanjima da u trenutku kada su ljudi zapljusnuti talasom različitih informacija kojih je više nego ikada, postaje sve teže razumjeti klimatske dezinformacije, koje izazivaju sumnju u naučne teorije ili pokušavaju da diskredituju nauku o klimatskim promjenama.
Redakcija Raskrinkavanja je objavila na desetine analiza, a dio smo predstavili u okviru posebnog istraživanja, u kojima smo ukazivali na najrazličitije teorije zavjere i manipulacije koje se odnose na klimatske promjene, poput onih da je laž da su ljudi krivi za klimatske promjene, da je naš uticaj potpuno bezazlen i beznačajan, da postoje dokazi koji opovrgavaju naučna saznanja i sl.
Takođe, pojedini mediji i korisnici različitih društvenih mreža često su plasirali dezinformacije o klimatskim promjenama koje su prevashodno imale za cilj da zaplaše javnost. Medijski tekstovi ove vrste gotovo uvijek su podrazumijevali i pompezne, zloslutne naslove, najčešće u obliku upozorenja, a uglavnom nijesu izostajali ni propratni vizuali prijetećeg karaktera. Element zastrašivanja bio je prisutan i u tekstovima koji sugerišu na postojanje posebno dizajniranog oružja uz pomoć kog se namjenski mijenjaju vremenski uslovi na određenoj teritoriji, a sve to na štetu naroda koji živi na tom području. Izazivači ovih vremenskih (ne)prilika često su u slučaju ovog narativa definisani kao “vladari svijeta”, a samo “oružje” nerijetko je precizirano kao “oružje Zapada”.
U kontekstu manipulacije činjenicama o ugljen-dioksidu, nerijetko se kao izgovor upotrebljavala i informacija o naizgled „malom“ postotku CO2 u našoj atmosferi, uz sugestiju da su njegovi nivoi „isuviše niski“ da bi izazvali globalne klimatske promjene. Dodatno, tvrdnje da su se prosječna temperatura, nivo mora ili leda i ranije mijenjali, te da su promjene koje se danas uočavaju znatno manje od onih u prošlosti, dio su narativa kojim se takođe pokušava relativizovati postojanje klimatskih promjena.
Od krucijalne je važnosti blagovremeno i argumentovano ukazivati na sve navedene i slične dezinformativne narative i kampanje, kao i raditi na promovisanju načina prepoznavanja dezinformacija, te podizanju svijesti građana o važnosti informisanja putem kredibilnih izvora.
Jelena Jovanović, Raskrinkavanje.me
Jelena Jovanović, izvršna urednica na sajtu Raskrinkavanje.me, je po struci novinarka, sa iskustvom rada u online medijima. Završila je Fakultet političkih nauka, smjer novinarstvo, u Podgorici. Kroz aktivno članstvo u Društvu profesionalnih novinara Crne Gore učestvovala je na brojnim obukama i treninzima iz oblasti novinarstva, a ujedno radila i kao saradnica na projektima. Radila je kao stažistkinja u Evropskom pokretu u Crnoj Gori.
