Događaji

Subvencije i podsticaji

Registar firmi

Mapa zaštićenih područija Crne Gore

Kako klimatske promjene utiču na zemljište, suše i prinose u Crnoj Gori

Najveća dnevna temperatura zemljišta u Crnoj Gori izmjerena je prošle godine 9. avgusta na dubini 2cm i iznosila je 52,8 °C, dok je najniža dnevna temperatura izmjerena 13. februara u Kolašinu na 2cm dubine i iznosila je -4 °C, sopštio je u razgovoru za Ecoportal, Miraš Drljević, samostalni savjetnik u Odsjeku za primijenjenu meteorologiju i klimatske promjene. 

Kako je kazao, mjerenja temperature zemljišta vrše se u tri termina, 7h, 14h i 21 čas, na sedam dubina: 2cm, 5cm, 10cm, 20cm, 30cm, 50cm i 100cm. 

Aktuelne lokacije na kojima rade mjerenja su: Podgorica, Kolašin, Nikšić, Cetinje, Herceg Novi, Bar i Pljevlja.  

-Zemljište se grije tako što apsorbuje energiju sunčevog zračenja i pretvara je u toplotnu – ističe Drljević.

Oscilacije u temperaturama

Govoreći o oscilacijama u temperaturama, on je istakao da najveći dio sunčevog zračenja biva apsorbovan na samoj površini zemljišta i pretvoren u toplotu. 

-Jedan dio te toplote upotrijebi se za zagrijavanje površinskog sloja, a preostali bude proveden u sljedeći dublji sloj. U sljedećem dubljem sloju opet se jedan dio iskoristi za zagrijavanje, a ostatak provede u neposredno dublji sloj. Svaki sljedeći sloj će biti sve manje i sve kasnije zagrijavan u odnosu na površinski sloj zemljišta. Zagrijavanje na većim dubinama odvija se postepeno i znatno sporije. Dnevna kolebanja temperature zemljišta na dubini 100 cm (najvećoj dubini na kojoj se vrše mjerenja u ZHMS) su najmanje primjetna – kaže Drljević. 

On objašnjava da padavine imaju uticaj na temperature zemljišta. 

-Sniježne padavine, ukoliko se formira sniježni pokrivač, djeluju kao izolator i sprečavaju veća kolebanja u temperaturi zemljišta. Kišne padavine uglavnom snižavaju temperature zemljišta – kaže on.

Klimatske promjene, kako pojašnjava, imaju uticaj i na temperaturu zemljišta. 

-Deficit padavina, sniježnih ili kišnih, i veći intenzitet padavina, odraziće se i na kolebanja temperature zemljišta. Evidentno je da temperature zemljišta posljednjih nekoliko decenija imaju trend rasta – objašnjava on.

Na grafikonu je prikazan pregled srednjih dekadnih temperatura zemljišta po mjesecima u odnosu na klimatsku normalu (1961-1990), za grad Bar, na dubini od 20cm. Ista situacija je i na ostalim mjernim mjestima, po svim dubinama. Iz grafikona se jasno vidi konstantan porast srednjih mjesečnih temperatura iz dekade u dekadu.

Samostalna savjetnica u Odsjeku za primijenjenu meteorologiju i klimatske promjene, Tonka Kuč, istakla je da se istraživanje uticaja klimatskih promjena na biljke zasniva na ideji da biljke prve reaguju na vremenske i klimatske promjene, a u tu svrhu su pogodni fenološki podaci kojima se prate razvojne faze određenih biljnih vrsta.

Porast broja toplih dana

-Rezultati projekcija temperature, padavina kao i ekstremnih događaja za Crnu Goru pokazuju da se može očekivati dalji porast temperature, promjene u količini i preraspodeli padavina i intenziviranje i povećanje učestalosti vremenskih i klimatskih ekstrema. Očekuje se da broj vrlo toplih dana bude za 2 puta veći u svim regijama Crne Gore, da bi najveće promjene trajanja vegetaconog perioda bile na sjeveru od 11 do 18 dana, dok bi na primorju vegetacioni period trajato skoro cijelu godinu – kaže Kuč. 

Nataša Pažin, takođe samostalna savjetnica u Odsjeku za primijenjenu meteorologiju i klimatske promjene, dodala je da vremenske prilike posljednjih godina sve manje prate poznate godišnje i sezonske hodove i sve je više ekstremnih vremenskih događaja koji ne prate prosječna stanja. 

-Istraživanja u svijetu pokazuju da uticaj budućih klimatskih promjena neće biti ujednačen za sve poljoprivredne kulture. Tako su npr. tokom 2007. godine, zbog izrazito tople zime i proljeća, fenofaze nastupile znatno ranije. Pojaviće se neka nova područja s optimalnim uslovima za uzgoj nekih sorti koja to do sada nisu bila. Na drugim područjima, gdje su se tradicionalno uzgajale neke sorte, klimatski uslovi neće više biti tako povoljni. Ranije započinjanje i skraćenje vegetacionog razdoblja za većinu  kultura obično znači i manji prinos. Kako se očekuje da pomjeranje vegetacionog perioda bude veće ka početku nego ka kraju godine, to postoji rizik da ranije kretanje vegetacije izloži biljku višim mogućnostima od iznenadnih mrazeva – objašnava Pažin.

Primjer: Uticaj klimatskih promjena utiču na rast i razvoj jabuke. U ovu svrhu analizirana je fenološka faza početka cvjetanja jabuke sorte Jonatan.

Utvrđeno je da početak cvjetanja, u odnosu na referentni period 1961-1990, nastupa za  2-9 dana ranije, što se pripisuje toplijim zimama i proljećima .

Klimatske promjene i prinosi

Ona objašnjava da klimatske promjene na prinose utiču kroz brže klijanje, nicanje, rast i razvoj, i na kraju zrenje biljaka. Takođe, pojašnjava i da je kraće vrijeme za postizanje temperaturnih pragova, što znači da ranije dolazi vrijeme sjetve ratarskih i povrtarskih kultura za rast i razviće biljaka. Zbog klimatskih promjena, kako dodaje, povećava se količina azota i fosfora u zemljištu.

Mirjana Ivanov, načelnica Odsjeka za Primijenjenu meteorologiju i klimatske promjene, pojašanjavajući kako klimatske promjene utiču na vodene resurse, kazala je da je region jugoistočne Evrope kome pripada i Crna Gora prepoznat kao region u kome će preovladavati deficit padavina.

U periodu od 2011-2020. suša se razvijala do hidrološke tokom 2011, 2012, 2013, 2017, 2018, 2019, 2020.

-Hidrološka suša 2011. je bila blizu najnižih vrijednosti. Novembar je bio najsušniji u evidenciji od 1970. godine. Pogođena je bila proizvodnja električne energije. Crnogorska akademija nauka i umjetnosti zajedno sa ZHMS-om i relevantnim fakultetima ukazala je javnosti na ovaj problem u okviru Okruglog stola decembra 2011. godine. Druga jaka hidrološka suša bila je 2018. godine. Deficit padavina je počeo već u ljeto i produžio se tokom zime 2018/19. Od februara 2019. deficit padavina pratila je temperatura iznad normalne srednje vrednosti. Pri tome: pomjeranje niskog vodostaja je bilo 2 mjeseca ranije (u avgustu umjesto u oktobru), a niži nivo od normalnog zabilježen je na Morači i Skadarskom jezeru – objašnjava Ivanov.

Slika: Vodostaj i temperatura na dvije hidrološke stanice HS – Vranjina (levo) i HS – Plavnica (desno). Nivo vode u HS –Vranjina na Skadarskom jezeru bio je ispod normale (-53cm) dok je T vode=15,7 °C, 26.10.2018. (izvor: ZHMS)

vodostaj

Prema monitoringu suše koji je baziran na SPI indeksu baziranom na visini padavina, hidrološka suša traje od oktobra 2021. pa do sada. 

-Većim dijelom je u kategoriji „vrlo sušno“ i „ekstremno sušno“ osim u Cetinju gdje je trenutno u kategoriji „umjereno“ sušno. Izuzetak su i Pljevlja, gdje je suša bila u granicama „normalne“ od oktobra do novembra 2021. i u kategoriji „normalno vlažno“ od decembra 2021. pa do sada – zaključuje Ivanov.

M. Lazarević

ecoportal.me

Ecoportal je prvi crnogorski internet portal koji obrađuje novosti iz oblasti energetske tranzicijie, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

Čitajte još

ECO MNE

Šta to znači biti ugljenično-pozitivan ili klimatski-negativan?

ECO MNE

Na koji način spriječiti poplave u Crnoj Gori?

ECO POLIS

COP27: Donešena odluka koju mnogi nazivaju istorijskom