Od polarnih medvjeda, glečera i skijanja, do primorskih gradova, čistog vazduha i koralnih grebena, lista potencijalnih žrtava klimatskih promjena podjednako je dugačka koliko i razorna. Ali za donosioce odluka širom svijeta, fokus nije samo na zaštiti ugroženih vrsta ili očuvanju turističkih destinacija. Njihova najveća briga trenutno je budućnost globalne proizvodnje hrane.
Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija (United Nations’ World Food Programme (WFP)) upozorio je u oktobru 2023. godine da klimatske promjene već izazivaju glad širom svijeta i da bi mogle dovesti do još težih humanitarnih posljedica. Prema izvještaju „Promjena života: Klimatske akcije za ljude i planetu”, (Changing Lives: Climate Action for People & Planet) u 2022. godini ekstremne klimatske pojave bile su glavni uzrok akutne nesigurnosti u snabdijevanju hranom za čak 56,8 miliona ljudi u 12 država.
S obzirom na učestalost i intenzitet vremenskih katastrofa poput vrućina, uragana, požara, poplava i suša, očekuje se da će broj pogođenih ekstremnim uslovima uskoro značajno porasti. Čak i u najrazvijenijim zemljama jedna ozbiljna klimatska katastrofa može dovesti do gladi za milione ljudi.
Ruanda kao primjer lokalnog rješenja
Odavno je jasno da ovaj globalni problem zahtijeva lokalne odgovore, posebno u Africi gdje će se, prema predviđanjima UN-a, stanovništvo do 2050. godine udvostručiti, dodatno opterećujući već oslabljene poljoprivredne resurse. Ruanda predstavlja snažan primjer lokalnog pristupa kroz Ruandski institut za konzervacijsku poljoprivredu (Rwanda Institute for Conservation Agriculture (RICA)), prvi klimatski pozitivni univerzitet na svijetu, koji od 2023. godine pruža obrazovanje novoj generaciji farmera u održivoj proizvodnji hrane.
Ruanda predstavlja snažan primjer lokalnog pristupa u suočavanju sa posljedicama klimatskih ekstrema kroz Ruandski institut za konzervacijsku poljoprivredu (Rwanda Institute for Conservation Agriculture (RICA)), prvi klimatski pozitivni univerzitet na svijetu, koji od 2023. godine pruža obrazovanje novoj generaciji farmera u održivoj proizvodnji hrane.
Projekat vrijedan 75 miliona dolara podržala je Fondacija Howard G. Buffett, a zemljište veličine 3.400 hektara obezbijedilo je Ministarstvo poljoprivrede i stočarstva Ruande. Kompleks univerziteta, koji se nalazi u ruralnom području Karama, projektovala je grupa MASS Design, koja je od 2018. godine u nekoliko faza gradila potrebnu infrastrukturu, uključujući puteve, struju i vodosnabdijevanje.
Kampus obuhvata preko 69 objekata – studentske domove, profesorske stanove, učionice, skladišta, štale i pogone za preradu hrane. Studenti prve godine upoznaju se s tradicionalnim metodama poljoprivrede na manjim parcelama od po dva hektara, dok studenti druge i treće godine prolaze specijalizovane programe iz industrijske proizvodnje hrane i preduzetništva. Nastavni plan zasnovan je na konzervacijskoj poljoprivredi – bez obrade zemlje oranjem, s trajnim pokrovnim usjevima, plodoredom, te odgovornim upravljanjem vodom i drugim resursima.
Zbog specifičnih geografskih uslova – ograničenog obradivog zemljišta u vrlo brdovitoj Ruandi – nastavni program posebno je fokusiran na pitanje kako proizvesti više hrane na održiv način na sve manjem prostoru.
Održiva gradnja – arhitektura koja čuva planetu
Održiva gradnja bila je ključna u izgradnji kampusa. Grupa MASS je insistirala da objekti budu jednako ekološki prihvatljivi kao i poljoprivredne prakse koje univerzitet podučava. Univerzitet koristi solarnu energiju, vodu iz obližnjeg jezera pročišćava na licu mjesta, a za upravljanje atmosferskim vodama koristi biosvodove sa autohtonim biljkama. Objekti su projektovani tako da koriste maksimalno prirodnu ventilaciju i dnevnu svjetlost, smanjujući potrebu za vještačkim osvjetljenjem i klimatizacijom.
Univerzitet RICA će do 2040. godine postati klimatski pozitivan – apsorbujući više ugljen-dioksida nego što emituje, zahvaljujući dugoročnim projektima pošumljavanja. Posebno impresivno je to što je čak 96% materijala, računato prema težini, korišćeno iz Ruande, što je značajno smanjilo emisije štetnih gasova povezanih sa transportom. Ruandske zanatlije i zadruge proizvele su više od 3.300 predmeta koji se mogu lokalno održavati i popravljati, čime se dugoročno smanjuje i količina otpada.
Univerzitet koristi solarnu energiju, vodu iz obližnjeg jezera pročišćava na licu mjesta, a za upravljanje atmosferskim vodama koristi biosvodove sa autohtonim biljkama.
Glavni građevinski materijal bile su nabijena zemlja i kompresovani zemljani blokovi, te crijep od terakote proizveden od gline sa same lokacije gradilišta. Iako je korišćenje zemlje za gradnju renije bilo zabranjeno u Ruandi iz sigurnosnih razloga, sada je ovaj materijal iskorišćen na održiv način. Kompresovani zemljani blokovi imaju znatno manji sadržaj ugrađenog ugljenika u odnosu na čelik, simbolično povezujući građevinske principe univerziteta sa njegovom misijom očuvanja tla i okoline.
Održivi rezultati uz tehnološki napredan softver
Arhitektica Noela Nibakuze, direktorka za dizajn u MASS studiju u Kigaliju (Ruanda) i rukovoditeljka dizajnerskog tima na projektu RICA, objasnila je za Autodesk da je tehnologija bila ključni faktor uspjeha. „Autodesk Revit i BIM360 bili su posebno korisni. Prvi je omogućio multidisciplinarnu saradnju između arhitekata, inženjera i izvođača centralizovanjem projektnih informacija i olakšavanjem komunikacije u realnom vremenu. Drugi je služio kao platforma za upravljanje gradilištem – za praćenje komunikacije, pregled modela i planiranje radova“, rekla je Nibakuze.
Autodesk Revit i BIM360 bili su posebno korisni. Prvi je omogućio multidisciplinarnu saradnju između arhitekata, inženjera i izvođača centralizovanjem projektnih informacija i olakšavanjem komunikacije u realnom vremenu. Drugi je služio kao platforma za upravljanje gradilištem – za praćenje komunikacije, pregled modela i planiranje radova
MASS je koristio i AutoCAD za klasične projektantske zadatke, te Civil 3D za osmišljavanje održivih strategija upravljanja vodama, uključujući sisteme za upravljanje atmosferskim vodama, sakupljanje kišnice i pejzažno uređenje koje štedi vodu.
„Sve u svemu, AutoCAD, Revit i Civil 3D imaju ključnu ulogu u projektovanju i izgradnji održivih objekata, jer omogućavaju projektantima da optimizuju performanse zgrada, izaberu ekološki prihvatljive materijale, efikasno upravljaju resursima i sarađuju kako bi postigli ciljeve održivosti“, kaže Nibakuze. Dodaje da se sve svodi na uštedu vremena: „Pojednostavljivanjem komunikacije, administracije i upravljanja dokumentima, arhitekte mogu više vremena posvetiti rješavanju projektantskih izazova na načine koji smanjuju negativan uticaj na životnu sredinu.“
To je bio slučaj sa RICA-om, a može biti i sa mnogim sličnim projektima. „Nadamo se da će sve više ljudi odvojiti vrijeme kako bi osigurali da njihovi objekti ne ostavljaju veliki ekološki otisak“, kaže Nibakuze. „Ne radi se samo o Ruandi. Nadam se da će cijeli kontinent – i cijeli svijet – prihvatiti održivu arhitekturu i lokalne materijale kao nešto lijepo, što predstavlja lokalnu kulturu i nasljeđe.“
Sve fotografije su preuzete sa https://massdesigngroup.org/, autorska prava: Iwan Baan
Jasmin Murić
