Događaji

Subvencije i podsticaji

Registar firmi

Mapa zaštićenih područija Crne Gore

Naučnici UN-a predstavili plan za ograničavanje uzročnika klimatskih promjena

Kako da se zaštitimo od sve češćih vremenskih nepogoda?

Prema UN, sistemi ranog upozorenja za zaštitu od ekstremnih vremenskih uslova i klimatskih katastrofa trebalo bi da budu uvedeni u roku od pet narednih godina.

Trenutno, oko jedne trećine svjetske populacije nema pristup sličnim sistemima za upozoravanje, dok je u Africi 60% stanovništva nezaštićeno.

Svjetska meteorološka organizacija (SMO) sastaviće plan o tome kako se to može promijeniti do novembra.

Za finansiranje razvoja ovog koncepta biće potrebno oko 1,5 milijardi dolara.

Vremenske nepogode i klima

Tokom proteklih 50 godina, katastrofe vezane za vremenske prilike, klimu ili vodu dešavaju se u prosjeku svakog dana.

Efekti klimatskih promjena | Foto: climate.nasa.gov

Kako se planeta zagrijeva, učestalost pojave ekstremnih događaja povezanih sa vremenskim prilikama se petostruko uvećala u poslednjih pola veka.

Isto tako, bolji sistemi upozorenja su osigurali da broj poginulih u ovim poplavama i olujama značajno opadne u istom periodu.

Međutim, poboljšanje koje donose ovi sistemi u velikoj mjeri zavisi od mjesta gdje živite.

Prošle godine, kada je uragan Ida stigao do Luizijane, to je bila peta po snazi takva oluja koja je pogodila kontinentalni dio SAD.

Zahvaljujući efektivnom predviđanju i ranom upozorenju, desetine hiljada ljudi je evakuisano, a ukupan broj smrtnih slučajeva bio je manji od 100.

Uporedite to sa ciklonom Idai koji je pogodio južnu Afriku 2019. godine, ostavljajući oko hiljadu poginulih osoba širom Mozambika, Malavija i Zimbabvea i milione drugih kojima je potrebna humanitarna pomoć.

Iako su upozorenja objavljivana, širenje informacija, posebno u ruralnim područjima, nije bilo efikasno.

Ovo je neprihvatljivo, posebno imajući u vidu da će uticaji klimatskih promjena sigurno postati još intenzivniji. Rana upozorenja i akcije spašavaju živote. Moramo povećati obim predviđanja za sve zajednice i izgraditi kapacitete za djelovanje – rekao je generalni sekretar UN, Antonio Gutereš, u video izjavi u kojoj je predstavljeno pokretanje novog plana.

UN su sada zatražile od Svjetske meteorološke organizacije da razvije šemu kako bi rana obavještenja o ovoj vrsti ekstremnih događaja mogla da pokriju kompletnu populaciju na planeti u roku od pet godina.

Najveća potreba ove vrste postoji u djelovima centralne i zapadne Afrike, na Karibima i u malim ostrvskim državama u razvoju na Pacifiku.

SMO će nastojati da uvede tehnologiju koja će uključivati praćenje atmosfere u realnom vremenu kako bi ljudi u ovim oblastima bili svjesni da su poplava, toplotni talas ili oluja na putu.

Sistemi takođe treba da pomognu u informisanju vlada, zajednica i pojedinaca o tome kako da djeluju u cilju ograničavanje očekivane štete.

Od finansijskih institucija kao što su Svjetska banka i Zeleni klimatski fond se očekuje da obezbijede novac.

Stručnjaci kažu da se ova vrsta potrošnje vraća u vrlo kratkom roku.

Učesnici kampanje su pozdravili ideju o boljim sistemima upozorenja, ali vjeruju da je to najmanje što bogatiji svijet može da učini za siromašne zemlje koje zapravo i trpe najžešće posljedice uticaja toplije klime.

Predlozi SMO biće predstavljeni na COP27 u Egiptu u novembru.

Plan za ograničavanje uzročnika klimatskih promjena

Naučnici UN-a su predstavili plan za koji vjeruju da može da ograniči nastanak osnovnih uzročnika klimatskih promjena.

Ključno tijelo UN kaže u izvještaju da mora doći do brzog smanjenja emisije ugljen-dioksida (CO2), najdalje za tri godine. 

Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) objavio je smjernice o tome šta svijet može da učini kako bi izbjegao neželjene scenarije budućnosti.

Ilustracija | Foto: globalgovernmentforum.com

Prvo, loša vijest je da čak i ako sve politike smanjenja emisija ugljenika koje su vlade uvele do kraja 2020. budu u potpunosti sprovedene, svijet će se i dalje zagrijavati za 3,2 stepena Celzijusa u ovom vijeku.

-Neki državni i poslovni lideri govore jedno – a rade drugo. Jednostavno rečeno, lažu. A rezultati će biti katastrofalni – kaže Antonio Gutereš.

Takva vrsta porasta temperature, kako dodaje, dovela bi do toga da našu planetu pogode „neviđeni toplotni talasi, zastrašujuće oluje i rasprostranjena nestašica vode“.

Da bi izbjegao tu sudbinu, svijet mora da zadrži porast temperature na ili ispod 1,5 stepeni Celzijusa u ovom vijeku, kažu istraživači.

Ostati ispod 1,5 stepeni Celzijusa, prema IPCC-u, znači da emisije ugljenika iz svega što radimo, kupujemo, koristimo ili jedemo moraju dostići vrhunac do 2025. godine, a nakon toga brzo opadati, dostižući neto nulu do sredine ovog vijeka.

Količina CO2 koju je svijet emitovao u posljednjoj deceniji je ista količina koja nam je preostala da ostanemo ispod ovog ključnog temperaturnog praga.

-Mislim da nam izvještaj govori da smo dostigli tačku zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa – ​​rekla je vodeći autor IPCC-a Helen De Konink, profesorka društveno-tehničkih inovacija i klimatskih promjena na Tehnološkom univerzitetu u Ajndhovenu.

Narednih nekoliko godina je kritično, kažu istraživači, jer ako se emisije ne smanje do 2030. godine, biće gotovo nemoguće ograničiti zagrijavanje u ovom vijeku.

Ključ za to u kratkom roku biće način na koji proizvodimo energiju. Srećom, solarni paneli i vjetrogeneratori nikada nisu bili jeftiniji, sa cijenama koje su opale za oko 85% tokom protekle decenije.

Prir. M.L.

Izvori: bbc.com

ecoportal.me

Ecoportal je prvi crnogorski internet portal koji obrađuje novosti iz oblasti energetske tranzicijie, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

0 Comments
Inline Feedbacks
Podgledajte sve komentare

Čitajte još

ECO POLIS

Ljeto 2022. godine najtoplije u Evropi od kada postoje mjerenja

ECO MNE

Na koji način su klimatske promjene povezane sa pojavom poplava i suša

ECO POLIS

Godina suše i vrućina