Poremećaji na energetskim tržištima, izazvani sukobom na Bliskom istoku, mogli bi ove godine da poguraju svjetsku potrošnju uglja do novog rekorda. Naglo poskupljenje prirodnog gasa već navodi pojedine zemlje da povećaju proizvodnju električne energije iz uglja, pokazuju najnovije procjene Međunarodne agencije za energiju (IEA).
U središtu ovih kretanja nalazi se Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih pomorskih prolaza za globalno snabdijevanje energentima. Kroz njega gotovo da nema transporta uglja, jer Bliski istok nije ni veliki proizvođač ni značajan potrošač ovog energenta. Ipak, poremećaji u plovidbi kroz moreuz snažno su se odrazili i na tržište uglja.
Veliki pad transporta tečnog prirodnog gasa (LNG) doveo je do rasta cijena gasa, zbog čega su zemlje koje raspolažu elektranama na gas, ali i slobodnim kapacitetima elektrana na ugalj, počele više da koriste ovaj drugi energent. Prema izvještaju Polugodišnji pregled tržišta uglja 2026, takva kretanja već su doprinijela tome da potrošnja uglja u Evropi, Japanu, Južnoj Koreji, Kini i na drugim tržištima bude veća nego što se prevashodno očekivalo.
Uticaj visokih cijena energenata nije ograničen samo na proizvodnju električne energije. Kina je povećala potrošnju uglja i u proizvodnji hemijskih proizvoda, kao odgovor na skupu naftu. Time je dodatno ojačana potražnja u zemlji koja je istovremeno najveći svjetski proizvođač i potrošač uglja.
Na azijskim tržištima važnu ulogu mogao bi da ima i vremenski faktor. Očekuje se da će posebno snažan El Ninjo tokom godine povećati potrebe za hlađenjem u nekim od najvećih zemalja potrošača, uključujući Indiju i Vijetnam. Istovremeno, vremenske prilike povezane sa ovim fenomenom mogle bi da smanje proizvodnju hidroelektrana, pa bi nedostatak te energije djelimično bio nadoknađen većom upotrebom uglja.
Zbog svih ovih okolnosti, IEA je promijenila raniju procjenu prema kojoj je globalna potražnja za ugljem trebalo blago da opadne u odnosu na prethodnu godinu. Sada se očekuje rast od 1,2 odsto u 2026. godini, čime bi svjetska potrošnja dostigla rekordnih 8,94 milijarde tona.
Dalji pravac kretanja tržišta, međutim, ostaje neizvjestan. Slika bi već tokom 2027. mogla ponovo da se promijeni, a mnogo će zavisiti od toga da li će se pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz oporaviti.
Ukoliko se transport LNG-a kroz moreuz obnovi, a cijene prirodnog gasa približe nivoima prije rata, globalna potražnja za ugljem mogla bi naredne godine da opadne. Ako moreuz, s druge strane, ostane uglavnom zatvoren za pošiljke LNG-a, skupi gas mogao bi da podstakne još veću potrošnju uglja. Hormuški moreuz zato će, iako se kroz njega gotovo uopšte ne prevozi ugalj, imati ključan uticaj na izglede ovog tržišta u 2027. godini.
Promjene se očekuju i na strani proizvodnje. Nakon rekordnog nivoa zabilježenog 2025, globalna proizvodnja uglja trebalo bi da opadne tokom ove godine, ali će, prema procjenama IEA, treću godinu zaredom ostati iznad devet milijardi tona.
Pad je prije svega povezan sa Kinom. Nakon velike rudarske nesreće u maju, u toj zemlji pokrenute su bezbjednosne inspekcije, što je dovelo do značajnog smanjenja proizvodnje. Kako se razlika između ukupne proizvodnje i potrošnje sužava, očekuje se i usporavanje velikog gomilanja zaliha uglja, koje je obilježilo prethodne godine. Tokom 2027. globalna proizvodnja trebalo bi blago da poraste, uporedo sa očekivanim oporavkom proizvodnje u Kini.
Istovremeno, potražnja za ugljem na međunarodnom tržištu mogla bi da nadmaši ranije prognoze. Tome doprinose niža domaća proizvodnja u Kini, ali i veće potrebe zemalja koje u velikoj mjeri zavise od uvoza. Među njima su Japan i Južna Koreja, gdje je potrošnja uglja porasla nakon poskupljenja prirodnog gasa.
Veća uvozna potražnja, smanjena proizvodnja u Kini i ograničena ponuda zajedno podižu cijene uglja širom svijeta. Kretanje tog tržišta u narednom periodu zato neće zavisiti samo od potreba velikih potrošača, već i od razvoja sukoba na Bliskom istoku, dostupnosti LNG-a i cijene prirodnog gasa.
J.M.
