Najveći biodiverzitet i bogatstvo Jadranskog mora nalaze se u njegovom južnom dijelu, ispred obala Crne Gore. Ipak, rast temperature mora, promjene u cirkulaciji i prisustvo čak 48 novih vrsta jasno ukazuju na ubrzane promjene u ekosistemu.
Kako se navodi u izvještaju PR Centra sa okruglog stola „Ihtiofauna Jadrana i klimatske promjene“ u organizaciji Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), Crna Gora je postavila čvrste temelje u zaštiti biodiverziteta, ali dalji napredak zavisi od dosljedne primjene mjera i jačanja kapaciteta.
„Jadran koji smo znali više ne postoji“
Naučni savjetnik u Institutu za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, dr Aleksandar Joksimović, upozorio je da se Jadran ubrzano mijenja.
„Jadran koji smo znali više ne postoji“, poručio je, ukazujući na zabrinjavajući rast temperature mora, čak i u dubljim slojevima.
Te promjene, kako je pojasnio, omogućavaju dolazak novih, često invazivnih vrsta poput ribe lava i četvorozupke, koje dolaze iz toplijih mora i narušavaju postojeću ravnotežu.
Joksimović je podsjetio da je upravo Južna jadranska kotlina, sa dubinama koje dostižu oko 1.330 metara, najbogatiji dio mora kada je riječ o vrstama. Ipak, crnogorski ribari, kako kaže, ograničeni su na mali obalni pojas i ne mogu konkurisati flotama susjednih zemalja poput Hrvatske, Italije i Albanije.
Istovremeno, odluke međunarodnih tijela, poput Generalne komisije za ribarstvo Mediterana i Evropske komisije, donose se za cijeli Jadran, zbog čega je Crna Gora, kako je naveo, često „kolateralna šteta“, iako nije značajno doprinijela stanju resursa.
Prema podacima koje je iznio Joksimović, u Jadranu je 1996. godine bilo registrovano 407 vrsta riba, dok je u posljednjih 30 godina zabilježen dolazak 48 novih vrsta iz Crvenog mora kroz Suecki kanal i iz Atlantskog okeana preko Gibraltara.
On je ukazao i na to da duboki djelovi Jadrana i dalje kriju brojne nepoznanice, te da će upravo njihovo istraživanje biti važan pravac budućeg rada.
Posebnu zabrinutost izazivaju promjene u temperaturnom režimu mora. Prosječna temperatura, kako na površini, tako i u dubini, porasla je za jedan do tri stepena.
„Jedan stepen u vazduhu ne znači mnogo, ali u moru znači mnogo i mijenja ekološke cikluse i niše“, naglasio je Joksimović.
Promjene u vjetrovima i morskim strujama, kao i sve toplija ljeta, dovele su do prodora toplije površinske vode u dublje slojeve, čime je narušena ranija stabilnost. Kao ilustraciju naveo je mjerenja na dubini od 300 metara, gdje je zabilježena temperatura od 17 stepeni, iako je ranije iznosila oko 12.
„To se nikad ranije nije dešavalo“, upozorio je, dodajući da budući razvoj situacije ostaje neizvjestan.
Zaključio je da se prirodni resursi ne mogu eksploatisati bez precizne procjene njihovog stanja i sposobnosti obnavljanja, ističući da je održivost jedini prihvatljiv model upravljanja.
Invazivne vrste kao izazov, ali i potencijal
Naučna savjetnica u Institutu za biologiju mora dr Olivera Marković ukazala je na sve veće prisustvo invazivnih vrsta, posebno dekapodnih rakova, koji mijenjaju ekološku ravnotežu, ali mogu predstavljati i razvojnu priliku.
U Mediteranu je registrovano 89 vrsta dekapoda, od čega 23 u Jadranu, a čak 15 ima invazivni karakter. U crnogorskim vodama evidentirane su tri takve vrste.
Posebno se izdvaja plavi rak, izuzetno prilagodljiva vrsta koja podnosi različite uslove, brzo se razmnožava i nema značajne prirodne neprijatelje.
Njegov uticaj je višestruk, od oštećenja ribolovnih alata do smanjenja populacija drugih morskih organizama, što direktno pogađa ribarstvo.
Ipak, iskustva iz drugih zemalja pokazuju da invazivne vrste mogu imati i ekonomsku vrijednost. Intenzivniji izlov i uključivanje u ishranu, kako je istakla Marković, predstavljaju najbolji način kontrole populacije.
Plavi rak je već prepoznat kao vrijedan gastronomski proizvod, bogat proteinima i omega-3 masnim kiselinama, a može se koristiti i u prerađivačkoj industriji.
Ključni problem u Crnoj Gori, međutim, ostaje niska potražnja i nedovoljna informisanost, zbog čega se mali broj ribara ciljano bavi njegovim izlovom.
„Podizanje svijesti i razvoj tržišta ključni su za održivu upotrebu ove vrste“, poručila je Marković.
Prevencija ključna u borbi protiv invazivnih vrsta
V.d. direktorice Direktorata za zaštitu prirode u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, mr Ilinka Alorić, naglasila je da je invazivne vrste, kada se jednom uspostave, izuzetno teško ukloniti.
Zbog toga je fokus na prevenciji, odnosno sprečavanju unosa i širenja, kao i na monitoringu i kontroli puteva unosa.
Podsjetila je da je Crna Gora 2019. godine usvojila Zakon o stranim invazivnim vrstama biljaka, životinja i gljiva, kao i niz podzakonskih akata koji regulišu ovu oblast.
Ključni izazov, kako je navela, ostaje prelazak sa normativnog na operativni nivo.
U tom pravcu važan korak predstavlja donošenje planova monitoringa i upravljanja, kao i Akcionog plana za kontrolu nenamjernog unošenja invazivnih vrsta putem brodova, čamaca i ribolovne opreme.
Ovim dokumentom prvi put su detaljno definisane mjere za kontrolu ključnih puteva unosa, uključujući balastne vode i obraštaj plovila.
Alorić je istakla i značaj edukacije korisnika mora, posebno ribara, te naglasila potrebu za jačanjem institucionalnih kapaciteta, naročito u segmentu inspekcijskog nadzora.
Najavljena je i Strategija zaštite morske sredine, koja je u završnoj fazi usvajanja na nivou Evropske komisije i koja će objediniti monitoring i mjere upravljanja.
„Prevencija ima ključnu ulogu, spriječiti unos je efikasnije nego upravljati posljedicama“, poručila je Alorić.
Regionalna saradnja i primjeri dobre prakse
U okviru skupa predstavljen je i primjer Jabučke kotline, prvog zaštićenog ribarskog područja u Jadranu, koji je izložio dr Nedo Vrgoč iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita.
Riječ je o ključnom području za reprodukciju i razvoj najvažnijih komercijalnih vrsta riba, koje ima presudnu ulogu u obnovi ribljih resursa.
Upravljanje ovim područjem odvija se na međunarodnom nivou, uz stroge mjere nadzora: brodovi se kreću minimalnom brzinom, obavezni su sistemi praćenja, a jasno su definisani i maksimalni nivoi eksploatacije.
Vrgoč je upozorio da se specifičnosti Jadranskog mora često zanemaruju, jer se primjenjuju modeli upravljanja razvijeni za druga mora, poput sistema kvota izlova.
„Zemlje Jadrana imaju kapacitet da samostalno upravljaju svojim resursima, jer najbolje poznaju ovo more“, kazao je on.
Zaključio je da budući razvoj ribarstva zavisi od sposobnosti država da zaštite svoje interese i uspostave efikasne modele upravljanja, uključujući i pitanja isključivo ekonomskih pojaseva.
Zajednički odgovor na zajednički izazov
Kako je ocijenjeno na skupu, Crna Gora je napravila značajne iskorake u zaštiti morskog biodiverziteta, ali efikasan odgovor na savremene izazove moguć je samo kroz koordinaciju, saradnju i regionalni pristup.
Promjene u Jadranu su već vidljive. Ono što slijedi zavisi od odluka koje se donose danas i njihove dosljedne primjene.
J.M.
Izvor: PR Centar
