Uprkos inflaciji, ratovima i globalnim tržišnim neizvjesnostima, svijet nastavlja da intenzivno povećava svoju potrošnju električne energije. Najnovije polugodišnje ažuriranje Međunarodne agencije za energiju (IEA) pokazuje da se globalna potražnja za strujom povećava najbržim tempom u više od decenije – i to uz snažnu podršku obnovljivih izvora, prirodnog gasa i nuklearne energije.
Prema projekcijama, svjetska potrošnja električne energije porašće za 3,3% u 2025. i za 3,7% u 2026., što je više nego duplo u odnosu na očekivani rast ukupne energetske potrošnje u istom periodu. Iako je ovo blago usporenje u poređenju sa rastom od 4,4% zabilježenim 2024. godine, to je i dalje znatno iznad prosjeka iz perioda 2015–2023, koji je iznosio 2,6%.
Ovaj dinamičan rast potražnje dolazi kao odgovor na sve širu elektrifikaciju – od industrijskih pogona, kućnih aparata i klimatizacije, do električnih vozila i digitalne infrastrukture koja uključuje rastući broj data centara. Struja, ukratko, postaje okosnica savremenog načina života i rada.
Obnovljivi izvori pred prekretnicom
IEA procjenjuje da bi obnovljivi izvori energije mogli već 2025. godine – ili najkasnije do 2026 – da preuzmu ulogu najvećeg izvora proizvodnje električne energije u svijetu, ispred uglja. Ovaj preokret zavisiće od vremenskih prilika i kretanja cijena energenata, ali sve ukazuje na nezaustavljiv trend ka zelenim izvorima energije.
Paralelno s tim, i nuklearna energija bilježi značajan uspon. Očekuje se da proizvodnja iz nuklearnih elektrana dostigne rekordne nivoe, zahvaljujući ponovnim pokretanjima reaktora u Japanu, stabilnoj proizvodnji u SAD-u i Francuskoj, te otvaranju novih postrojenja – uglavnom u Aziji.
Takođe, proizvodnja električne energije iz prirodnog gasa nastaviće da raste i da potiskuje ugalj i naftu, posebno u regionima u kojima je gas dostupniji i ekonomski konkurentniji.
Emisije se stabilizuju, ali ostaju podložne rizicima
Zahvaljujući ovim pozitivnim kretanjima, IEA prognozira da će emisije ugljen-dioksida iz elektroenergetskog sektora ostati stabilne u 2025., a zatim blago opasti u 2026. godini. Međutim, ova projekcija i dalje zavisi od ekonomskih i klimatskih uslova, koji mogu drastično uticati na obrasce potrošnje i proizvodnje.
„Rast potražnje za električnom energijom ostaće snažan do 2026. godine, bez obzira na globalnu ekonomsku neizvjesnost“, izjavio je Keisuke Sadamori, direktor za energetska tržišta i bezbjednost u IEA.
„Obnovljivi izvori i nuklearna energija mijenjaju elektroenergetska tržišta širom svijeta. Ali da bi sistemi bili stabilni i pristupačni, neophodna su mnogo veća ulaganja u mreže, skladištenje energije i druge oblike fleksibilnosti.“
Azija predvodi, Evropa kaska
Kao i prethodnih godina, zemlje u razvoju u Aziji – prije svega Kina i Indija – biće ključni nosioci globalnog rasta. Očekuje se da ove dvije zemlje zajedno čine čak 60% povećanja globalne potrošnje električne energije tokom 2025. i 2026. godine.
Kineska potrošnja trebalo bi da ubrza sa 5% u 2025. na 5,7% u 2026, dok će Indija skočiti sa 4% na čak 6,6%. U Sjedinjenim Američkim Državama, potrošnja će ostati stabilno iznad 2% godišnje, što se uglavnom pripisuje velikoj ekspanziji data centara.
Nasuprot tome, Evropska unija bilježi skroman rast – oko 1% u 2025. godini, s očekivanim blagim ubrzanjem u 2026. Razlozi leže u energetskoj efikasnosti, ali i u slabijem industrijskom oporavku.
Tržište pod pritiskom: cijene struje skaču, ali sve češće i negativne
Prva polovina 2025. godine donijela je skok veleprodajnih cijena električne energije u EU i SAD-u za 30–40% u odnosu na isti period 2024, što je direktna posljedica rasta cijena prirodnog gasa na globalnom tržištu. Ipak, prosječne cijene struje u ovim regionima ostale su ispod godišnjih nivoa iz 2023, iako i dalje iznad onih iz 2019.
Zanimljiv fenomen koji se sve češće javlja na pojedinim tržištima su negativne cijene električne energije – kada proizvođači plaćaju potrošačima da preuzmu višak struje. Ovaj fenomen ukazuje na hitnu potrebu za većom fleksibilnošću u sistemima, kroz bolje regulisano upravljanje potražnjom i efikasnije skladištenje viškova energije.
Još jedan izazov ogleda se u ogromnim razlikama u cijenama električne energije između regiona, što direktno pogađa energetski intenzivne industrije. Prosječna cijena električne energije za industrijske potrošače u EU je duplo veća nego u SAD-u, a takođe značajno viša nego u Kini – što ozbiljno ugrožava konkurentnost evropske industrije na globalnom tržištu.
Očekuje se da će naredne godine biti ključne za transformaciju elektroenergetskih sistema širom svijeta, uz rastuću potrebu za investicijama koje prate ubrzanu elektrifikaciju privrede i svakodnevnog života. Iako obnovljivi izvori i nuklearna energija sve više preuzimaju primat, pitanje pristupačnosti, stabilnosti i konkurentnosti ostaje u centru energetske politike – kako na globalnom, tako i na regionalnom nivou.
IEA poziva na koordinisanu akciju donosioca odluka, regulatora i investitora, kako bi energetski sistemi bili spremni da odgovore na izazove koji dolaze – ne samo količinski, već i kvalitetom tranzicije ka održivoj budućnosti.
Jasmin Murić
Naslovna fotografija: Unsplash
