U najnovijem izvještaju o šumskim požarima za Evropu, Bliski istok i Sjevernu Afriku, objavljenom prethodne nedjelje, navodi se da je tokom 2024. godine izgorjelo 383.317 hektara zemljišta. Iako ovaj broj djeluje manje zastrašujuće u poređenju sa 500.000 hektara iz prethodne godine, on je i dalje iznad 17-godišnjeg prosjeka (354.185 ha), što potvrđuje da rizik od požara ostaje visok.
Jedan od razloga za nešto blažu sezonu bila je povremena kiša koja je tokom proljeća i ljeta ublažila uslove širom Mediterana. No, stručnjaci upozoravaju da je riječ o izuzetku, ne o pravilu.
Podaci iz 2024. ukazuju na nastavak trenda: sezona požara se širi van tradicionalnog okvira – od ranog juna do sredine septembra, pa su ozbiljni požari zabilježeni i ranije i kasnije nego inače. U zemljama članicama Mehanizma civilne zaštite EU (UCPM) prijavljeno je 8.343 požara, a najteže pogođene bile su Bugarska, Grčka, Italija, Portugal i Španija, sa ukupno 334.940 hektara spaljene površine.
Među zemljama van EU, koje su takođe dio UCPM-a, Turska, Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Ukrajina našle su se među najteže pogođenima. Prema podacima Evropske službe za informacije o šumskim požarima (EFFIS), u 2024. godini:
- Turska je izgubila oko 56.364 ha,
- Crna Gora bilježi 16.029 ha izgorenih površina, što čini 1,2% teritorije,
- Albanija 23.316 ha (0,81%),
- Sjeverna Makedonija 37.305 ha (1,5%),
- Bosna i Hercegovina 39.894 ha (0,78%),
- dok je Ukrajina činila polovinu ukupno spaljene površine u UCPM zemljama, sa požarima koncentrisanim uz linije fronta.
U nekim slučajevima, kao na Iberijskom poluostrvu, serija velikih požara u septembru 2024. godine progutala je 100.000 hektara u samo jednoj sedmici, što čini gotovo četvrtinu ukupno izgorjele površine u sezoni.
Prema podacima Evropske službe za informacije o šumskim požarima (EFFIS), Evropa sve više ulazi u novo doba šumskih požara: sezone traju duže, požari su intenzivniji, a sve češći i ekstremniji toplotni talasi stvaraju idealne uslove za njihovo širenje.
Izvještaj naglašava da je reaktivni pristup gašenju vatre nedovoljan i da je vrijeme za promjenu strategije – proaktivne mjere poput integrisanog upravljanja rizicima od požara, primjene rješenja zasnovanih na prirodi i planskog upravljanja pejzažom sa ciljem smanjenja ranjivosti terena.
Ako je prethodna sezona bila znak upozorenja, 2025. godina ga je već nadmašila. Prema najnovijim podacima, ova godina bi mogla biti najteža od kada EFFIS vodi evidenciju.
Od januara do sada, zabilježeno je preko 7.200 požara u 37 zemalja uključenih u Mehanizam civilne zaštite EU, a već je izgorjelo više od milion hektara zemljišta, što je površina veličine Libana i dvostruko veća u odnosu na cijelu 2024. godinu.
Ako se trenutni trendovi nastave, požari će sve češće određivati sudbinu ekosistema, lokalnih zajednica i nacionalnih budžeta. Borba s vatrom više nije samo pitanje intervencije, već sveobuhvatne strategije i klimatske odgovornosti.
Jasmin Murić
Naslovna fotografija:
