Kompanija „SE Velestovo“ d.o.o. Podgorica planira izgradnju solarne elektrane na području Velestova, između Čeva i Danilovgrada. Dokumentacija dostavljena Agenciji za zaštitu životne sredine treba da posluži kao osnov za odluku da li je za ovaj projekat potrebno izraditi puni Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu.
Elektrana je planirana na većem broju katastarskih parcela u KO Velestovo, na teritoriji Prijestonice Cetinje. Lokacija je udaljena oko 38 kilometara od Cetinja, šest kilometara od Čeva i približno 20 kilometara od Danilovgrada.
Maksimalni planirani kapacitet elektrane iznosi 60 MWp, a fotonaponski sistem činilo bi 89.552 monokristalnih panela, pojedinačne snage 670 W. Paneli bi bili fiksni i postavljeni na konstrukciju Helios 2100, oslonjenu na armiranobetonske temelje i, gdje konfiguracija terena to bude zahtijevala, čelične stubove.
Godišnja proizvodnja procijenjena na 78,84 GWh
Proizvodnja je procijenjena na osnovu studije mjerenja sunčevog zračenja i proračuna urađenog u programu PVsyst. Nakon korekcije zbog činjenice da svi paneli neće biti idealno orijentisani prema jugu, očekuje se da elektrana godišnje proizvede oko 78,84 GWh električne energije. To odgovara faktoru iskorišćenja od približno 15 odsto, što je realna vrijednost za ovaj tip postrojenja i karakteristike lokacije.
Pored solarnih panela, projekat obuhvata invertere, razvodne ormare, unutrašnju kablovsku mrežu, sistem nadzora i upravljanja, gromobransku zaštitu i uzemljenje, kao i postrojenja naponskog nivoa 0,8/35 kV.
Planirana je i trafostanica 35/110 kV, iz koje bi elektrana preko 110 kV dalekovoda bila povezana sa novom trafostanicom 110/400 kV, a zatim uključena u postojeću prenosnu mrežu Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES). Lokacija se nalazi u blizini ukrštanja 400 kV dalekovoda Pljevlja–Lastva Grbaljska i dalekovoda koji povezuje Podgoricu sa Bosnom i Hercegovinom.
Ipak, konačno tehničko rješenje priključenja još nije utvrđeno, jer se čeka mišljenje, odnosno analiza CGES-a o mogućnostima povezivanja elektrane sa prenosnom mrežom.
Veliki zahvat na kraškom terenu
Teren je kraški, neravan i mjestimično ispresijecan vrtačama. Najniža tačka nalazi se na približno 770, a najviša na oko 876 metara nadmorske visine. Na prostoru buduće elektrane dominiraju pašnjački kamenjari, nisko rastinje i šikare, uz manje površine pod šumama i zajednicama hrasta i graba.
Kako se navodi u priloženoj dokumentaciji, na lokaciji nema površinskih vodotokova, a prostor se nalazi izvan zona vodoizvorišta, zaštićenih područja i područja obuhvaćenih mrežom Natura 2000. Nisu registrovana ni nepokretna kulturna dobra niti vidljivi ostaci koji bi ukazivali na postojanje arheoloških nalazišta.
Velestovo je izrazito slabo naseljeno. Prema podacima iz dokumentacije, naselje ima 18 stanovnika i 11 domaćinstava, dok se najbliža naseljena porodična kuća nalazi na oko 100 metara od planirane elektrane. Kroz lokaciju prolazi i lokalni put koji povezuje Čevo i Danilovgrad.
Trajna promjena prostora
Najizraženiji uticaj projekta biće zauzimanje i prenamjena velike površine zemljišta. Izgradnja elektrane podrazumijevaće uklanjanje dijela vegetacije, uređenje terena, izgradnju pristupnih puteva i temelja, postavljanje opreme i polaganje kablova. Time će dio prirodnog kraškog predjela biti pretvoren u energetsko-industrijski prostor.
U dokumentaciji se navodi da će uticaj na zemljište biti trajan i umjereno negativan, dok će uticaj rada elektrane na ekosisteme biti lokalan, ali stalan. Moguće posljedice obuhvataju fragmentaciju staništa, promjenu izgleda predjela i uznemiravanje životinja.
Predviđeni životni vijek postrojenja iznosi između 25 i 30 godina, nakon čega bi investitor trebalo da ukloni opremu, rekultiviše zemljište i prostor vrati u prvobitno stanje.
Među predloženim mjerama su ograničavanje uklanjanja vegetacije na neophodnu površinu, zabrana korišćenja herbicida, održavanje prostora ispod panela košenjem i izvođenje većine radova izvan perioda najveće reproduktivne aktivnosti životinja. Planirana je upotreba antirefleksivnih premaza i ostavljanje dovoljnog razmaka između panela, kako bi se smanjio rizik da ih ptice zamijene za vodenu površinu.
Predviđeni su i monitoring biodiverziteta i godišnje praćenje ptica nakon početka rada elektrane, sa posebnim osvrtom na mogući mortalitet.
Ako bude realizovano, Velestovo će se pridružiti sve većem broju projekata koji sunčani potencijal Crne Gore pretvaraju u nove megavate. Planova je mnogo, a naredne godine pokazaće koliko će ih zaista preći put od dokumentacije do elektroenergetske mreže.
J.M.
Naslovna fotografija: Unsplash
