U savremenim tokovima poslovanja, održivost više nije stvar izbora – postaje imperativ. ESG koncept, koji objedinjava ekološke, društvene i upravljačke faktore, sve više oblikuje način na koji se posluje i investira, kako na nivou Evropske unije, tako i u Crnoj Gori. Na to posebno ukazuje Ivana Vojinović, izvršna direktorica NVO Centar za klimatske promjene UDG, ističući da ESG više nije samo regulatorna obaveza, već i temelj dugoročne otpornosti i odgovornog upravljanja.
„Koncept koji objedinjava ekološke, društvene i upravljačke faktore (ESG – Environmental, Social and Governance) postao je neizostavan element modernog poslovanja i investicionih odluka. Ne samo da pomaže kompanijama da održe konkurentnost na tržištu, već i osigurava njihovu dugoročnu otpornost na ekonomske, ekološke i društvene izazove“, pojašnjava Vojinović.
Kada je riječ o ekološkim faktorima, ona naglašava da uloga kompanija u smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte nikada nije bila važnija. Evropska unija je još 2005. godine uspostavila sistem trgovine emisijama (ETS), kako bi odredila cijenu ugljen-dioksida i pomogla državama članicama da ispune obavezu smanjenja emisija.
„EU je 2021. godine donijela i prvi evropski Zakon o klimi, kojim je utvrđen cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Ovim su evropske kompanije zakonski obavezane da redefinišu svoje strategije kako bi smanjile karbonski otisak. Usvojen je i tzv. ‘mehanizam prilagođavanja ugljenika na granici’ (Carbon Border Adjustment Mechanism – CBAM), koji treba da osigura da pojedini uvozni proizvodi, poput cementa, gvožđa i čelika, aluminijuma, đubriva i električne energije, budu podvrgnuti istim ekološkim standardima kao i oni proizvedeni u EU“, objašnjava ona.
Kao bitan dio ESG okvira, Vojinović ističe i društvene faktore – one koji mjere odnos kompanije prema zaposlenima, lokalnim zajednicama, ljudskim pravima i inkluziji.
„Jedna od najnovijih direktiva u ovoj oblasti iz 2024. godine – Direktiva 2024/1760 o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (CSDD) – nameće odgovornost korporacijama da prepoznaju i upravljaju rizicima po ljudska prava i održivost u svojim lancima snabdijevanja. Takođe, Direktiva 2014/95/EU reguliše obaveze nefinansijskog izvještavanja za određena velika preduzeća, dok Direktiva 2022/2464/EU o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) proširuje te obaveze i na mala i srednja preduzeća, dodatno jačajući transparentnost u poslovanju“, navodi Vojinović.
U segmentu upravljanja, ESG okvir, kako dodaje, podrazumijeva da je dobro korporativno upravljanje ključno za održivost kompanija i povjerenje investitora.
„Transparentnost, etika i odgovorno donošenje odluka sada su više nego ikad pod budnim okom regulatora. Uredba (EU) 2019/2088 o objavljivanju informacija povezanih sa održivošću u sektoru finansijskih usluga (SFDR) zahtijeva od finansijskih institucija da pruže jasne informacije o ESG rizicima i uticajima svojih investicija. Tu je i Uredba (EU) 2020/852 o taksonomiji, koja definiše koje se ekonomske aktivnosti mogu smatrati održivim, osiguravajući investitorima jasne smjernice za ulaganja usmjerena ka ekološkim ciljevima“, kaže ona.
Po njenim riječima, Evropska unija u kontinuitetu postavlja ambiciozne ciljeve i gradi regulativni okvir koji ESG praksu ne vidi kao prolazan trend, već kao osnovu za inovacije, tržišnu otpornost i dugoročni razvoj.
„U svijetu u kojem investitori, potrošači i regulatori sve više vrednuju transparentnost, etiku i odgovorno poslovanje, i kompanije u Crnoj Gori koje danas uključe ESG faktore u svoje poslovanje, osiguraće ne samo usklađenost sa evropskim i globalnim standardima, već će izgraditi i poslovni model spreman za budućnost“, ističe Vojinović.
U tom kontekstu, posebnu pažnju zaslužuje i projekat koji sprovodi NVO Centar za klimatske promjene UDG, pod nazivom „Izvještavanje za budućnost: ESG okviri za klimatsku odgovornost privrednih subjekata“. Projekat ima za cilj da pripremi crnogorsku privredu za novu eru poslovanja u kojoj su transparentnost, društvena odgovornost i briga o životnoj sredini ključni pokazatelji uspjeha.
„Projekat je podržan od strane Fonda za zaštitu životne sredine (Eko fonda), a u fokusu su dva specifična cilja – podizanje svijesti privrednih subjekata o ESG standardima, te prikupljanje stavova i nivoa informisanosti crnogorske privrede o nefinansijskom izvještavanju. U okviru projekta izrađen je i Priručnik za nefinansijsko izvještavanje, namijenjen kompanijama i bankama, koji sadrži smjernice kako da se održivost integriše u korporativno upravljanje, u skladu sa evropskim direktivama i regulativama. Uz to je realizovano i nacionalno istraživanje koje će donosiocima odluka i regulatorima dati jasniji uvid u stanje na terenu“, kaže Vojinović.
Kroz ovaj projekat, Centar za klimatske promjene UDG nastoji da napravi ozbiljan korak ka transformaciji privrede u skladu sa ESG standardima. Prema riječima Vojinović, rezultati projekta trebalo bi da budu snažan podsticaj kompanijama da ESG ne vide kao dodatni trošak, već kao investiciju u dugoročnu konkurentnost i reputaciju.
„Osim subjekata u realnom i finansijskom sektoru, projekat je usmjeren i ka udruženjima poslodavaca, banaka i osiguravača, ali i ključnim regulatornim tijelima poput Centralne banke i nadležnim ministarstvima. Ideja je da svi zajedno, kroz edukaciju, dijalog i strateško usmjeravanje, doprinesu stvaranju sistema koji podržava održivi razvoj“, zaključuje ona.
Očekuje se da će ovaj šestomjesečni projekat postaviti temelje za dugoročne promjene u načinu na koji crnogorske kompanije razumiju i primjenjuju ESG principe – kako zbog usklađivanja sa EU regulativom, tako i zbog potrebe za odgovornijim odnosom prema životnoj sredini, zajednici i upravljanju.
Naslovna fotografija: Pixabay
