Zelena energetska tranzicija je nezaustavljivi proces koji se već decenijama odvija u svijetu, a od skoro, veoma intezivno, i kod nas. Međutim, ne može se osporiti činjenica da nafta kao energent i sirovina neće skoro biti zamijenjena u mnogim industrijama i da je istražno bušenje crnogorskog podmorja već uveliko u toku. U svjetlu takvog trenutnog stanja, Ecoportal je zamolio v.d. direktora Uprave za ugljovodonike da nam pojasni strukturu i djelovanje sistema za sprječavanje izlivanja nafte u more.
Rezultati istraživanja o tome da li ima nafte u crnogorskom podmorju biće poznati do kraja mjeseca, kazao je u razgovoru za naš portal, v.d. direktora Uprave za ugljovodonike, Marko Adžić.
Kako je rekao, istražno bušenje je u malom zaostatku jer je osnovna namjera bila da se pravilno sprovedu sve neophodne procedure.
Procedure
– Posjedujemo sonde i impulsnu komunikaciju preko bušotinskog fluida sa dna bušotine, koji će nam pokazati kada dođemo u sloj ugljovodonika. Zaista niko ne zna šta ćemo pronaći, ali po svim urađenim studijama očekujemo da ćemo zaista naći formaciju koja može sadržati naftu. Trebalo nam je dosta vremena da se spustimo na prognoziranu dubinu od oko 6 km. Nailazili smo na poznate formacije, predviđene i seizmičkom interpretacijom, koje su do sada već nabušene drugim bušotinama u Jadranu do dubine 4.000 metara. Poslije dubine od 4.000 metara, došlo je do naglog skoka u pritiscima u formacijama, te se moralo nastaviti još opreznije. Pri tome, dalji proces bušenja je mnogo zahtjevniji. Siguran sam da ćemo nabušiti rezervoar stijenu, ali uz malo sreće, nadamo se da ćemo na toj dubini zateći i naftu, te i da će parametri poroznosti i permabilnosti biti zadovoljavajući – pojasnio je Adžić.
Sistem koji spriječava izlivanje nafte u more
Govoreći o sistemu koji spriječava izlivanje nafte u more, kazao je da postoji sklop čiji elementi djeluju kao cjelina, a to su isplaka, BOP – Blow out preventer (uređaj koji služi da sprječavanje izlivanja nafte ili gasa), MPD – Manage pressure drilling unit (služi za dinamičku regulaciju pritisaka u kanalu bušotine, održavanju nadpritiska isplake u bušitini i sprečavanju utoka fluida u bušotinu i gubitaka isplake u formaciju, a koji reaguje na malu promjenu ili impuls sa dna bušotine uz ECD – Equivalent circulation device koji takođe služi za mjerenje povratne gustine isplake i povratnog pritiska koji stvara nabušeni material zajedno sa gustinom bušotinskog fluida).
–Prvi naš sistem odbrane je isplaka. Isplaka ili bušotinski fluid je teža i gušća (od nafte) i stvara veći pritisak formaciju, što znači da ne dozvoljava da fluid uđe u stub buštine. Ukoliko se ipak desi da fluid uđe u kanal bušotine, to se u struci naziva „kick”. Kroz „flow line” cijev prolazi povratni tok isplake i u slučaju kick-a povećava se njen nivo, nakon čega se stopiraju pumpe. Potom se sprovodi flow check i ukoliko je registrovan dotok, bušotina se zatvara sa BOP preventerom. U sklopu samog BOP-a nalazi se nekoliko preventera. Konfiguracija sadrži od 4 do 7 preventera, a svaki ima svoju svrhu. Anularni preventer je hidraulički preventer i može da se zatvori oko bilo kojeg profila cijevi, zatim imamo preventer koji se zatvara oko specifičnog otvora cijevi, tačnije oko cijevi sa kojima bušimo, a imamo i čeljusni koji u slučaju jako velikih katastrofa i velikog priliva može da odreže cijevi koje se tu nađu i da ih zatvori. Imamo i preventer za zatvaranje punog profila i varijabilni – pojasnio je Adžić.
On je kazao i da je MPD sistem (Manage pressure drilling unit) najmoderniji alat koji se danas koristi i da je u kombinaciji sa ECD dodatna zaštita i sigurnost.
-MPD sistem reaguje na svaki impuls zatvarajući ili otvarajući ventil.
Kako je dodao, ovi sistemi su se zaista pokazali kao veoma efikasni i već godinama se unapređuju. U ovom istražnom bušenju ga koristimo zbog postojanja velikih pritisaka. Moramo da pratimo pritisak rezervoara i u skladu sa tim vrijednostima da bušimo – pojasnio je naš sagovornik.
Monitoring vode
Kada je u pitanju istražno bušenje crnogorskog podmorja, kako dodaje, sproveli su monitoring vode koja se testira na mjesečnom nivou.
Monitoring vode vrši se redovno. Pravilo je nulto ispuštanje čestica u more. Oko platforme nisu pronađene bilo kakve čestice, pogotovo ne čestice nekih hemikalija. Takođe, koncesionari su obavezni da nakon završetka bušenja pola godine rade postmonitoring životne sredine, kao i da nadgledaju ušće bušotine.
v.d. direktora Uprave za ugljovodonike, Marko Adžić.
-Obezbijeđeni smo sa četiri nivoa zaštite. Prvi je na samoj platformi ukoliko na njoj dođe do izlivanja nafte. Drugi je oko platforme za slučaj da nešto padne u more, gdje da se može adekvatno reagovati oko same platforme, a treći nivo zahtijeva angažovanje koncesionara, specijalizovane kompanije za suzbijanje mrlja, i Crne Gore, da zajednički sprečavaju širenje naftne mrlje. Četvrti podrazumjeva međunarodnu saradnju – dodao je Adžić.
Ljudski faktor najčešći uzrok izlivanja nafte
Najčešći uzrok izlivanja nafte je, kako kaže, ljudski faktor.
-Obično investitori vrše pritisak kako bi se bušenje što prije zavšilo. Međutim, ukoliko se prate procedure ne može doći do greške, ali isto tako, ukoliko se samo jedno ispitivanje preskoči, postoji rizik da dodje do incidenta. U naftnoj industriji definitivno ne treba žuriti, već poštovati procedure – kazao je Adžić.
Nafta i gas
Kako kaže, nafta i gas su energenti broj jedan u svijetu i smatra da će ostati još dugo na tom mjestu.
-Ljudi još uvijek nemaju tehniku i tehnologije koje nam mogu nadomjestiti energiju nafte. Naftu i gas troše brodovi, avioni, rudarske mašine, kamioni koji su i najveći potrošači, dok automobili predstavljaju svega 10-12% potrošnje. Nafta i dalje nema alternativu u raznim industrijama i farmaciji – dodao je on.
Bušotine su, kako navodi, moguće u ekološkoj državi.
-Imamo primjer Norveške u kojoj postoji veliki broj bušotina, dok Njemačka vrši proizvodnju nafte iz bušotine koja se nalazi u nacionalnom parku – kazao je on.
Odgovarajući na pitanje da li zna da se 2020. godine iz tankera izlilo 1.000 tona nafte, Adžić je rekao da ne zna za taj podatak i da tankeri predstavljaju samo jedan vid transporta.
-Crna Gora ima satelit koji prati izlivanje nafte u moru i on može u litrima da detektuje, ukoliko dođe do izlivanja nafte – kazao je on.
Podsjećamo, Italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek je 25. marta počeo prvo istražno bušenje nafte na crnogorskom podmorju.
Vlada je nakon toga donijela odluku da se formira Komisija koja će pratiti aktivnosti vezane za operacije sa ugljovodonicima u cilju zaštite životne sredine.
Agencija za zaštitu životne sredine dala je saglasnost na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za Program istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju Crne Gore. Strateška procjena uticaja na životnu sredinu dala je preporuku o formiranju radnog tijela koje će se baviti problematikom praćenja aktivnosti vezanih za operacije sa ugljovodonicima u cilju očuvanja životne sredine.
M. Lazarević
