Sigurno je reći da bezrezervno podržavamo obnovljivu energiju. Ne samo solarnu, već sve izvore energije koji ne predstavljaju prijetnju ili opasnost za planetu Zemlju. Ako niste primijetili, uvijek govorimo o budućnosti obnovljive energije – u kom smjeru se tehnologija razvija, koliko brzo napreduje itd.
Ono što često zaboravljamo je dugačak, utabani put koji nas je doveo do mjesta gdje smo sada. To je istorija neustrašivih, smijelih pronalazača, istraživača i najpametnijih poslovnih ljudi.
Ovaj članak počinjemo od začetaka korištenja obnovljivih izvora. Predstavljamo vam istoriju obnovljive energije; priču o velikim koracima, preduzetim u ime zdrave životne sredine.
Sve je počelo sa vodenim točkovima prije više od 2000 g, koji su “oponašali” rad hidroelektrana.
VODENI TOČAK
Vertikalni vodeni točak iz perioda Rimskog carstva koristio se za navodnjavanje usjeva, mljevenje zrna i snabdijevanje sela pitkom vodom.
VJETRENJAČE
1000 godina stare vjetrenjače u Sistanskoj provinciji u Avganistanu i dalje stoje kao najstarije vjetrenjače na svijetu. Ove fascinantne strukture i danas se koriste za mljevenje brašna.
Prve vjetrenjače i vjetropumpe razvile su se u današnjem Iranu i Avganistanu, najkasnije u IX vijeku.
Francuski pronalazač August Mušo osmislio je prvi solarni energetski sistem.
SOLARNI ENERGETSKI SISTEMI
Mušoov asistent Abel Pifr je na izložbi 1882. prezentovao prvu solarnu štamparsku presu. Uprkos oblačnom vremenu, presa je odštampala 500 primjeraka “Solarnog žurnala” koji je bio dijeljen za tu priliku.
HIDROELEKTRANA
Na otvaranju prva hidroelektrana imala je snagu da napaja samo postrojenje i nekoliko okolnih zgrada.
Prva hidroelektrana otvorena je u Viskonsinu na rijeci Foks, SAD.
Američki pronalazač Čarls F. Braš napravio je prvu vjetrenjaču koja proizvodi električnu energiju.
VJETROTURBIJE
Iako velika za današnje standarde (17m), Čarlsova prva vjetroturbina imala je snagu od 12kW i napajala je njegovu kuću 20 godina.
GEOTERMALNA STANICA
Još u Rimskom carstvu, vodena para i topla voda izbijale su na površinu Larderela.
U italijanskom gradu Larderelo, puštena je u rad prva geotermalna stanica za proizvodnju električne energije.
Puštena u pogon najstarija velika hidroelektrana u
Crnoj Gori.
HE ,,PERUĆICA”
Na slici: mašinska zgrada i 7 agregata ukupne snage 330 MW
VJETROPARK ,,KRNOVO”
26 vjetroturbina.
Pušten u rad prvi vjetropark u Crnoj Gori, instalisane snage 72MW
ECOPORTAL.ME
Autor: Dino Jahdadić
