Troškovi finansiranja projekata čiste energije u zemljama u razvoju i ekonomijama u nastajanju (poznatim pod skraćenicom EMDE) i dalje su znatno viši nego u razvijenim državama – pokazuje novo ažuriranje Opservatorije troškova kapitala Međunarodne agencije za energiju (IEA).
Ova opservatorija prikuplja i analizira stvarne podatke o troškovima finansiranja energetskih projekata u različitim djelovima svijeta, a cilj joj je da pomogne vladama, investitorima i finansijskim institucijama da bolje razumiju prepreke ulaganjima. U svom trećem izvještaju, pored solarne i vjetroenergije, po prvi put obuhvaćeni su i hidroenergetski projekti, kao i tržišta jugoistočne Azije.
Trošak kapitala predstavlja cijenu koju investitor ili kompanija mora platiti kako bi obezbijedila sredstva za projekat – bilo kroz kredite, izdavanje obveznica ili ulaganja investitora. On uključuje kamatne stope, premije za rizik i druge finansijske troškove. Što je ovaj trošak viši, to je teže i skuplje realizovati projekat, a ulaganja se često preusmjeravaju tamo gdje su rizici i troškovi niži.
Podaci IEA pokazuju da su troškovi kapitala za projekte obnovljive energije i baterijskih sistema u EMDE zemljama najmanje dvostruko veći nego u razvijenim državama. Razlike postoje i unutar samih EMDE zemalja – zavisno od ekonomske stabilnosti, regulatornog okvira i političke situacije.
Primjera radi, ako razvijena država može finansirati solarni park uz kamatu od 4%, u mnogim EMDE zemljama taj procenat može biti 8% ili više.
U 2024. godini globalna ulaganja u energetiku premašila su 3 biliona američkih dolara. Međutim, svega četvrtina tog iznosa završila je u EMDE zemljama – a iz ove računice je čak isključena Kina. To znači da su regije koje najviše trebaju nova energetska ulaganja i dalje među najmanje zastupljenima kada je riječ o kapitalu.
Od posljednjeg ažuriranja iz 2023. godine, troškovi kapitala porasli su na svim većim tržištima. Glavni razlozi su rast lokalnih kamatnih stopa i promjene u regulatornim okruženjima. To je posebno osjetljivo za zemlje koje nemaju stabilne ekonomske politike ili pouzdane pravne okvire.
Zanimljivo je da su troškovi kapitala za baterijske projekte velikih razmjera danas slični onima za samostalne solarne projekte. To odražava pad cijena baterija u posljednjih deset godina, ali i sve veći trend kombinovanja solarnih elektrana sa baterijama. Ova kombinacija omogućava proizvodnju čiste energije koja se može isporučivati i kad nema sunca, što značajno povećava njenu tržišnu vrijednost.
Investitori i banke ističu tri glavna razloga za visoke troškove kapitala u EMDE zemljama:
- Regulatorni rizici – nepredvidive ili često mijenjane energetske i investicione politike.
- Politički rizici – nestabilne vlade, korupcija ili socijalni nemiri.
- “Bankabilnost” projekata – sumnja da projekat može generisati dovoljan prihod da vrati ulaganja.
Iako su globalne kamatne stope u padu, troškovi kapitala u EMDE zemljama ostaju visoki. Istraživanje IEA nije pokazalo jasnu prognozu kretanja ovih troškova u 2025. godini – očekivanja učesnika variraju od optimističnih do vrlo pesimističnih.
IEA preporučuje da lokalne vlade koriste pametne politike i regulatorne mehanizme kako bi smanjile rizik ulaganja – na primjer, garantovanjem otkupa proizvedene energije po unaprijed dogovorenim cijenama ili stabilnim zakonodavnim okvirom.
Podrška međunarodnih partnera, posebno razvojnih finansijskih institucija, ključna je za privlačenje investitora. Ipak, postoje brige da će sve ograničeniji globalni fondovi za razvoj otežati širenje ovakvih programa.
IEA je od predsjedništva G20 Brazila dobila mandat da razvije strategiju za povećanje ulaganja u energetiku u EMDE zemljama. Strategija bi trebalo da pomogne ovim državama da privuku više kapitala, smanje rizike i ubrzaju tranziciju ka čistoj energiji.
Jasno je da bez smanjenja troškova kapitala, mnoge zemlje koje najviše trebaju čistu energiju i dalje će zaostajati u energetskoj tranziciji. A upravo tamo, svaka nova solarna elektrana, vjetropark ili hidrocentrala ima najveći potencijal da poboljša živote miliona ljudi.
Izvor: IEA
Naslovna fotografija: Shutterstock
