Međunarodna agencija za energiju (IEA) odlučila je da njene 32 države članice, među kojima su i Sjedinjene Američke Države, zajednički oslobode ukupno 400 miliona barela nafte iz strateških rezervi, kako bi se ublažili poremećaji na globalnom tržištu izazvani sukobom na Bliskom istoku. Riječ je o najvećem koordinisanom oslobađanju rezervi u istoriji agencije, što dovoljno govori o ozbiljnosti trenutne situacije.
Odluka je donijeta na vanrednom sastanku vlada država članica, koji je sazvao izvršni direktor IEA Fatih Birol, nakon procjene posljedica konflikta koji traje od februara. Sukob je značajno pogodio snabdijevanje energentima, posebno zbog poremećaja u Hormuškom moreuzu, gdje je trenutni obim izvoza pao na manje od 10% ranijih nivoa.
Kako bi podržao zajedničku akciju, predsjednik SAD Donald Tramp odobrio je Ministarstvu energetike da iz američkih strateških rezervi oslobodi 172 miliona barela nafte, uz procjenu da će isporuka trajati oko 120 dana. Američki sekretar za energetiku Kris Rajt najavio je da Vašington planira da tokom naredne godine obnovi ove zalihe sa približno 200 miliona barela, bez troška za poreske obveznike, uz poruku da je cilj jačanje energetske bezbjednosti u odnosu na ranije administracije.
Prema podacima IEA, države članice raspolažu sa više od 1,2 milijarde barela u hitnim rezervama, kao i dodatnih 600 miliona barela koje se drže u okviru obaveznih državnih zaliha, što omogućava koordinisanu reakciju u kriznim situacijama. Plan oslobađanja rezervi biće prilagođen okolnostima svake pojedinačne države, a neke vlade najavile su i dodatne mjere kako bi stabilizovale domaća tržišta.
Fatih Birol je poručio da se tržište nafte suočava sa izazovima bez presedana i da je zbog toga bilo neophodno sprovesti zajedničku akciju do sada neviđenog obima, podsjećajući da je energetska bezbjednost osnovni mandat IEA i da globalni poremećaji zahtijevaju globalni odgovor. Slične koordinisane intervencije agencija je ranije sprovodila 1991, 2005, 2011. i dva puta tokom 2022. godine.
Aktuelna kriza posebno je osjetljiva jer pogađa region koji učestvuje sa oko 25% u svjetskoj pomorskoj trgovini naftom, a samo tokom 2025. godine kroz taj sistem je prolazilo približno 20 miliona barela dnevno. Zbog toga agencija nastavlja da prati stanje na tržištima nafte i gasa i, kako je saopšteno, ostaje u stalnoj komunikaciji sa vladama država članica.
Istovremeno, paralelno sa pokušajima stabilizacije tržišta, dolazi i do promjena u pravilima tranzita energenata u regionu. Iran je, nakon razgovora ministara vanjskih poslova Teherana i Nju Delhija, dozvolio tankerima pod indijskom zastavom prolazak kroz Hormuški moreuz, čime je omogućen transport dijela ključnih pošiljki. Tankeri Pushpak i Parimal uspješno su prošli moreuz, dok brodovi povezani sa SAD, evropskim zemljama i Izraelom i dalje imaju ograničen pristup, prenosi Reuters.
Dodatni pritisak na tržište dolazi i iz Azije. Kina je, prema izvorima na koje se poziva Reuters, naložila svojim rafinerijama da tokom ovog mjeseca obustave izvoz benzina, dizela i avionskog goriva kako bi spriječila moguće nestašice na domaćem tržištu. Odluku je donijela Nacionalna komisija za razvoj i reforme, nakon procjene da bi sukob na Bliskom istoku mogao ugroziti redovno snabdijevanje.
Na tržištu nafte istovremeno je primjetna izražena „backwardation” struktura terminskih ugovora, što znači da investitori očekuju da je trenutni rast cijena privremen i da bi se u narednom periodu vrijednost mogla stabilizovati oko 75 dolara po barelu. Takva kretanja, uz promjene u odnosu ponude i tražnje na finansijskim tržištima, utiču i na strategije ulaganja, koje trenutno favorizuju kratkoročne fiksne kamatne stope uz kasniji prelazak na promjenljive.
J.M.
Naslovna fotografija: Unsplash
