Međunarodna agencija za energiju (IEA) pokrenula je novi onlajn alat kojim prati mjere koje vlade širom svijeta uvode kako bi ublažile posljedice poremećaja na globalnom energetskom tržištu izazvanih sukobom na Bliskom istoku.
Riječ je o posebnom „policy trackeru“ koji omogućava ažuran uvid u poteze država usmjerene na uštedu energije i zaštitu potrošača od rasta cijena, u trenutku kada su tržišta suočena sa značajnim poremećajima u snabdijevanju i izraženom volatilnošću. Poseban fokus je na tržištima sirove nafte, naftnih derivata i tečnog prirodnog gasa (LNG), gdje su promjene najizraženije.
Sukob, koji je počeo 28. februara, ozbiljno je narušio tokove trgovine energentima kroz Hormuški moreuz. Posljedice su bez presedana, riječ je o najvećem poremećaju u snabdijevanju u istoriji globalnog tržišta nafte. Paralelno sa tim, globalna ponuda LNG-a smanjena je za oko 20%, što dodatno pojačava pritisak na cijene i dostupnost energenata.
Novi alat IEA sistematizuje mjere koje vlade preduzimaju u dvije ključne oblasti: one koje se odnose na smanjenje potrošnje energije i one koje imaju za cilj direktnu podršku građanima. Platforma će se redovno dopunjavati kako se budu donosile nove politike i kako se situacija bude razvijala, čime se obezbjeđuje pravovremeno praćenje odgovora država na aktuelnu krizu.
Uz to, IEA je objavila i set preporuka mjera na strani potražnje koje mogu primijeniti vlade, kompanije i domaćinstva. Cilj je ublažiti pritisak rasta cijena nafte na potrošače, ali i istovremeno ojačati energetsku sigurnost u uslovima nestabilnog tržišta.
U skladu sa svojim mandatom, zemlje članice IEA su 11. marta jednoglasno donijele odluku o sprovođenju najvećeg koordinisanog oslobađanja strateških rezervi nafte u istoriji Agencije. Na tržište je stavljeno 400 miliona barela nafte, sa namjerom da se stabilizuje snabdijevanje i ublaže posljedice poremećaja koji su već zahvatili globalni energetski sistem.
J.M.
Naslovna fotografija: Pixabay
