Hrvatski sabor podržao je juče zakon kojim se uređuje sprovođenje evropskog mehanizma za prekogranično prilagođavanje cijene ugljenika, poznatog kao CBAM. Njegova svrha je da evropskim proizvođačima, koji već plaćaju troškove emisija ugljen-dioksida, obezbijedi ravnopravnije uslove u odnosu na konkurenciju iz zemalja sa blažim klimatskim pravilima.
Proizvođači u Evropskoj uniji ove troškove snose kroz sistem trgovine emisijama, EU ETS. Međutim, roba koja na evropsko tržište stiže iz trećih zemalja nije nužno opterećena uporedivim troškovima. CBAM bi trebalo da ublaži tu razliku, ali i da podstakne smanjenje emisija i čistiju industrijsku proizvodnju izvan Unije.
Mehanizam obuhvata cement, željezo i čelik, aluminijum, đubriva, električnu energiju i vodonik. Njegova puna primjena počela je 1. januara 2026. godine, kada su, uz obaveze izvještavanja, nastupile i finansijske obaveze povezane sa CBAM sertifikatima.
Za Hrvatsku ovo pitanje ima dodatnu važnost zbog položaja i privrednih veza sa susjedstvom. Državni sekretar u Ministarstvu zaštite životne sredine i zelene tranzicije Željko Vuković istakao je da je zemlja posebno izložena uvozu proizvoda iz susjednih država koje nisu članice EU, a u kojima važe drugačija klimatska pravila i troškovi emisija.
Zakon o sprovođenju evropske uredbe o uspostavljanju CBAM-a određuje kako će se taj mehanizam primjenjivati u Hrvatskoj: ko je za njega nadležan, kakva su ovlašćenja institucija i kako će one sarađivati i obavljati nadzor. Uređuje i prekršaje i sankcije. Za sprovođenje su zaduženi resorno ministarstvo, Carinska uprava Ministarstva finansija i Hrvatska akreditaciona agencija.
Ipak, podršku zakonu u saborskoj raspravi pratile su i primjedbe na vrijeme njegovog donošenja i predviđena rješenja. Poslanica SDP-a Maria Blažina upozorila je da je puna primjena CBAM-a već počela, iako su institucije za pripremu imale gotovo trogodišnji prelazni period.
Blažina je problematizovala i izostanak Državnog inspektorata među organima nadležnim za sprovođenje zakona. Posebno se osvrnula na kazne, koje za velike prekršioce mogu dostići 67.000 eura. Isti iznos, upozorila je, za velike privrednike mogao bi biti tek manji trošak, dok bi malim preduzećima predstavljao ozbiljan finansijski udar.
U raspravi je otvorila i pitanje spremnosti hrvatskog energetskog sistema. Podsjetila je da je Hrvatska prošle godine gotovo trećinu potrošnje električne energije pokrila uvozom, između ostalog iz Srbije i Bosne i Hercegovine, gdje se struja proizvodi i iz uglja.
J.M.
Naslovna fotografija: Pexels