U Špičkovini, mjestu nadomak Zaboka, prošle sedmice predstavljen je projekat koji u Hrvatskoj otvara važnu praktičnu temu: kako građani mogu zajedno proizvoditi obnovljivu energiju, koristiti je u svojim domaćinstvima i dijeliti koristi koje iz toga nastaju.
Riječ je o prvoj hrvatskoj energetskoj zajednici koja omogućava dijeljenje električne energije među građanima. Solarna elektrana postavljena je na krovu Dobrovoljnog vatrogasnog društva Špičkovina, a zajednički su je izgradili 17 komšija, jedan mali preduzetnik i DVD Špičkovina. Proizvedena struja dijeliće se među članovima zajednice, pa se očekuje da će njihovi računi za električnu energiju od jula biti osjetno manji. Prema procjenama članova energetske zajednice, struja bi za njih mogla biti oko 50% jeftinija.
Iza tog, naizgled jednostavnog modela, stoji dug i zahtjevan put. Energetska zajednica u Špičkovini registrovana je još u septembru 2024. godine, ali je tek sada, gotovo dvije godine kasnije, uspjela da od Hrvatske elektroprivrede, odnosno HEP-a, dobije pristup takozvanom „prostoru u žicama“, bez kojeg struja ne može da se dijeli među susjedima.
Prije toga bilo je potrebno proći kroz proces osnivanja energetske zajednice, koji je u Hrvatskoj birokratski prilično složen i često traje duže od godinu dana. Interesovanje građana, kako je ranije pisao Klimatski portal, postoji i nije malo. Mnogi bi rado učestvovali u troškovima, ali i u koristima energetske tranzicije, posebno ako bi im to omogućilo niže račune i veću kontrolu nad sopstvenom potrošnjom energije.
Problem je, međutim, u tome što građansku energiju ne koči samo nedostatak volje ili novca, već i komplikovan sistem pravila, odobrenja i tehničkih uslova. Posebno usko grlo predstavlja HEP, koji prednost daje solarizaciji kroz izgradnju velikih solarnih farmi, a ne kroz priključivanje većeg broja malih proizvođača na mrežu.
HEP je najveći hrvatski investitor u solarne elektrane i očigledno nastoji da kroz upotrebu solarnih panela, trenutno jedne od najisplativijih tehnologija za proizvodnju električne energije, zadrži dominantnu poziciju proizvođača struje, piše Klimatski portal. Postoji i tehnički razlog zbog kojeg su velike solarne farme za elektroenergetski sistem jednostavnije od velikog broja malih elektrana. Mrežu je lakše držati u ravnoteži kada se potražnja usklađuje sa proizvodnjom manjeg broja velikih proizvođača, nego kada struja dolazi iz mnogo malih izvora raspoređenih po domaćinstvima, zgradama i lokalnim zajednicama.
Upravo zato hrvatskoj elektroenergetskoj mreži trebaju značajna ulaganja ukoliko želi da podrži zaista uključivu energetsku tranziciju. Bez toga, energetske zajednice mogu ostati dobra ideja koja postoji u zakonima, ali teško funkcioniše u praksi.
Zato je primjer iz Špičkovine posebno važan. On prvi put građanima u Hrvatskoj pokazuje kako može izgledati inkluzivniji i participativniji model prelaska na obnovljivu energiju. Istovremeno, taj primjer jasno pokazuje i koliko je teško doći do funkcionalne energetske zajednice, čak i kada postoji lokalna volja, konkretan projekat i zainteresovani građani.
Iako su energetske zajednice u hrvatskom zakonodavstvu omogućene još 2021. godine, one su do sada više postojale na papiru nego u stvarnom životu. Zajednica u Špičkovini vjerovatno ne bi uspjela da obezbijedi uslove za dijeljenje struje da je bila isključivo građanski projekat. Presudnu podršku pružile su lokalna samouprava i Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), koje su iza projekta stale organizaciono i logistički.
Direktor REGEA-e Julije Domac podsjetio je da Evropska unija energetske zajednice prepoznaje kao jedan od važnih alata pravedne energetske tranzicije.
„Ideja je jednostavna: građani zajedno proizvode, dijele i koriste obnovljivu energiju, smanjuju troškove i povećavaju svoju nezavisnost od spoljnih snabdjevača. Hrvatska je taj okvir prenijela u zakone, ali do Špičkovine niko ga nije sproveo do kraja“, kazao je Domac.
Gradonačelnica Zaboka Valentina Đurek poručila je da ovaj projekat pokazuje da energetska tranzicija nije daleka ideja, već konkretna promjena koja se dešava među ljudima i u lokalnim zajednicama. Istakla je da je ponosna što je Zabok među pionirima koji omogućavaju građanima da dijele električnu energiju iz zajedničke solarne elektrane.
Prema njenim riječima, energetska zajednica Špičkovina predstavlja važan korak ka pravednijoj i dostupnijoj energiji, ali i primjer kako lokalna zajednica može aktivno učestvovati u oblikovanju sopstvene energetske budućnosti.
Ovaj projekat zato ima značaj koji prevazilazi jedno mjesto i jednu solarnu elektranu. On pokazuje šta građanska energija može da donese kada se ljudi udruže, ali i koliko još prepreka treba ukloniti da bi takav model postao dio svakodnevice, a ne izuzetak do kojeg se dolazi poslije godina čekanja.
J.M.
Izvor: Klimatski protal
Naslovna fotografija: REGEA
