Paralelno sa razvojem vještačke inteligencije (AI) i cloud infrastructure koji bilježi eksponencijalan rast, energetski apetiti data centara postaju sve veći. Upravo iz te potrebe proizašao je i novi strateški potez Google-a – potpisivanje dva 20-godišnja ugovora o otkupu električne energije iz hidroelektrana, koji predstavljaju najveći korporativni aranžman takve vrste za ovaj obnovljivi izvor. Novi ugovor vrijedan 3 milijarde dolara između Google-a i kompanije Brookfield označava prekretnicu u globalnim naporima tehnoloških divova da osiguraju stabilno, čisto i dugoročno energetsko snabdijevanje svojih rastućih digitalnih kapaciteta.
Prva faza saradnje sa Brookfield-ovim ogrankom za obnovljive izvore energije uključuje isporuku do 670 megavata struje iz hidroelektrana Holtwood i Safe Harbor u američkoj državi Pensilvanija, koje su u vlasništvu Brookfield-a od 2015. i 2014. godine. U narednim fazama, Google će imati mogućnost pristupa ukupno 3 gigavata hidroenergetskih kapaciteta kroz buduće projekte i modernizaciju postojećih postrojenja.
Važno je istaći da će višak proizvedene energije, koji Google ne bude koristio direktno, biti preusmjeren na elektroenergetska tržišta širom SAD-a, doprinoseći širem javnom interesu i jačanju stabilnosti mreže.
Za razliku od energije vjetra i sunca, hidroenergija spada u takozvane „stabilne“ obnovljive izvore – one koji mogu obezbijediti konstantnu snagu bez obzira na vremenske uslove ili doba dana. Upravo ta stabilnost postaje presudna za tehnološke kompanije koje žele ostvariti cilj 24/7 čistog napajanja svojih data centara.
Ovaj ugovor dolazi u trenutku kada su fiskalni podsticaji za hidroenergiju u SAD-u produženi do 2036. godine, dok projekti vjetra i sunca gube poreske olakšice ukoliko ne budu pušteni u rad do kraja 2027. godine ili ne započnu izgradnju u narednih 12 mjeseci.
Takođe, primjer kompanije Meta, koja je u junu potpisala dvodecenijski ugovor o otkupu energije iz nuklearne elektrane u Ilinoisu, pokazuje da se velike korporacije okreću i drugim niskougljeničnim, ali stabilnim izvorima, kako bi odgovorile na sve veće izazove digitalnog doba.
Google, Microsoft, Amazon i Meta – svi su u proteklih nekoliko godina investirali milijarde dolara u obnovljive izvore energije. Međutim, ono što se mijenja jeste njihov pristup. Umjesto oslanjanja isključivo na solarnu i vjetroenergiju, koje zavise od prirodnih uslova, sada se sve više ulaže u diversifikaciju izvora – uključujući hidroenergiju, geotermalne sisteme, pa čak i male modularne nuklearne reaktore.
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), do 2030. godine Sjedinjene Države će trošiti više energije na obradu podataka nego na kompletnu proizvodnju aluminijuma, čelika, cementa i hemikalija zajedno. Na globalnom nivou, procjenjuje se da bi data centri mogli potrošiti i do 945 teravat-sati električne energije godišnje.
Ovaj vrtoglavi porast potrošnje već izaziva zabrinutost među potrošačkim udruženjima, jer postoji opasnost da bi povećana potražnja mogla uticati i na cijene električne energije za domaćinstva. Industrija zato zagovara direktne ugovore o otkupu energije (PPA – Power Purchase Agreements) kao način da tehnološki giganti preuzmu dio tereta u finansiranju novih kapaciteta.
Google već godinama radi na ostvarivanju ambicioznog cilja – da svi njegovi objekti i servisi širom svijeta budu snabdijeveni isključivo energijom iz obnovljivih izvora, i to 24 sata dnevno, 7 dana u sedmici. Kompanija je već pionir u korišćenju AI za optimizaciju potrošnje u svojim data centrima, a sada se istim alatima koristi i za planiranje energetskih strategija.
Kako se digitalna transformacija ubrzava, energetski izbori koje danas prave tehnološke kompanije postaće ključni stubovi održivosti svijeta sutrašnjice.
Izvor: Financial Times
Naslovna fotografija: Pixabay
