U organizaciji Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, NVO „Građevinarstvo – nauka i praksa – GNP” i Inženjerske komore i Strukovne komore građevinskih inženjera u Kolašinu je održan osmi Međunarodni naučno-stručni skup „Građevinarstvo – nauka i praksa”, GNP 2022.
Dostignuća u oblasti građevinarstva
Cilj Konferencije bio je da predstavi i podijeli najnovija dostignuća u različitim oblastima građevinarstva, u nauci i praksi. Konferencija je bila prilika za upoznavanje sa kolegama i razmjenu iskustava iz širokog domena građevinarstva i srodnih disciplina, kao i uživanje u skijalištu Crne Gore.
Biljana Šćepanović, prodekan i profesor na Građevinskom fakultetu u Podgorici, kazala je Ecoportalu da je cilj skupa, prije svega okupljanje građevinaca, ali isto tako i srodnih struka kao što su arhitektura, geodezija i geologija.
-Ideja nam je bila da okupimo ljude iz naših i srodnih struka, prevashodno sa teritorije bivše Jugoslavije. Zaista smo zadovoljni odzivom i interesovanjem. Bitno je da se okupimo, ostvarimo kontakte i da proširimo mreže osoba koje se međusobno znaju. Najveći motiv ovakvog okupljanja je da razmijenimo znanja i da vidimo šta radimo mi, a šta radi neko u drugoj državi, kako funkcionišu druge istraživačke institucije i sektor građevinarstva – istakla je Šćepanović.
Standard održivog planiranja prostora i održive gradnje
Govoreći o održivoj gradnji, ona je kazala da se sve više gradi održivo, te i da je očigledan trend rasta, ali da još uvijek nismo dosegli zadovoljavajući nivo.
-Na skupu promovišemo nove materijale, ali i nove softvere koji su danas jedan od alata u održivoj gradnji. Možda ne u smislu konačnog proizvoda jer smo konačni proizvod mogli dobiti i radeći ručno, a ne koristeći automatizovane softvere. Danas se kroz sami proces projektovanja, uz primjene savremenih softvera, na neki način teži održivoj gradnji. Sve što izradimo mora da bude bezbjedno i sigurno. Tako se projektovalo prije 500 godina, tako se projektuje i gradi danas. Bitno je da ne ugrozimo životnu sredinu i neke druge procese, kako u prirodi, tako i u društvu – dodala je Šćepanović.
Kako je istakla, vjeruje da će domaći stručnjaci u velikoj mjeri dati adekvatan odgovor na probleme sa kojima se trenutno suočava industrija.
-Mi koji edukujemo mlade ljude, prije svega edukujemo sebe kroz učešće na ovakvim skupovima. Sa druge strane, baš su ovakvi skupovi prilika da vidimo kako smo pozicionirani u odnosu na region ili na neke dalje destinacije. To nam daje mogućnost da unaprijedimo sebe i damo doprinos našoj sredini ili da eventualno pozovemo kolege sa strane da i oni budu ti koji će doprinijeti edukaciji naših kadrova – istakla je Šćepanović.
Jedna od tema na skupu bila je i obrazovanje u građevinastvu.
-Ovo možda nije toliko atraktivno za građevinskog inženjera, ali je činjinica da su učesnci skupa univerzitetski profesori i da je njima veoma važno ono što prezentuju i način na koji to rade – dodala je ona.
Šćepanović je poručila budućim studentima da apsolutno treba da upišu građevinski fakultet i da učestvuju na ovakvim skupovima.
Obrazovanje u građevinarstvu
– Građevinarstvo je nauka i disciplina u kojoj dominantno dolazi do izražaja njen praktični aspekt. Ovo je zaista divna disciplina koja vam daje brojne mogućnosti da radite različite vrste poslova na mnogim destinacijama na svijetu. Gdje god da gradite krajnji rezultat mora biti isti, a to je bezbjedan i udoban objekat za koršćenje. Kada imate adekvatno obrazovanje u oblasti građevinarstva zaposlenje možete naći na bilo kojoj tački zemaljskoj. Činjenica je da će u ovoj struci uvijek biti posla jer se neprestano gradi. Ono što cijenim u građevinarstvu, jeste to što uvijek za vama ostaju vrlo jasni i očigledni rezultati rada koji svjedoče jeste li nešto uradili dobro ili ne – poručila je ona.
Na ovogodišnjem skupu predstavile su se brojne domaće, ali i inostrane inženjerske kompanije.
Kompanija Vigoris Ecotech koja nastoji da afirmiše savremene tehnologije ekološkog građenja uz upotrebu obnovljivih izvora energije predstavila se na ovogodišnjem GNP-u.
Koordinator za digitalizaciju i inovacije firme Vigoris Ecotech, Dino Jahdadić, kazao je da su ovakvi skupovi dobra prilika za upoznavanje, širenje kontakata, ali i učenje o novitetima iz oblasti inženjeringa.
-Imali smo priliku da predstavimo naša dostignuća i planove za naredni period, kao i da razmijenimo iskustva sa partnerima i potencijalnim klijentima – dodao je Jahdadić.
Beogradska firma za geodeziju GeoGIS, prezentovala je inovacije iz ove oblasti.
Organizacioni direktor, Vladimir Šušić u firmi GeoGIS, kazao je da su na GNP-u sa ciljem širenja mreže klijenata.
-Mi smo prisutni od 2006. godine na GNP jer smo od prvog trenutka prepoznali Crnu Goru kao tržište na kome želimo da proširimo paletu klijenata.
Geodeziji pripada ključna uloga na početku svakog projekta, uloga neophodna za dalje projektovanje i realizaciju radova. U našem okruženju je malo potisnuta, međutim, vidimo da ulazak stranih kompanija pozicionira geodeziju na staro mjesto. Nadam se da će taj trending u budućnosti vratiti geodeziju na mjesto na kom zaslužuje da bude – istakao je Šušić.
Ivana Ćipranić, vlasnica kompanije Nikcom, saopštila je Ecoportalu da je njihovoj kompaniji od prvog dana osnovni cilj bio zadovoljavanje potreba klijenata i pomoć u realizaciji optimalnih rješenja u oblasti inženjerstva.
-Sa našim znanjem i iskustvom nastavljamo da unapređujemo usluge projektovanja, konsaltinga, revizije i nadzora, kako bi bili prilagođeni novim zahtjevima tržišta. Nastojimo da postanemo potpun multidisciplinarni tim koji našim klijentima nudi posebnu pažnju i rješenja koja odgovaraju zahtjevima klijenta i pravilima struke – istakla je ona.
Projekat izvoza grita iz Bijele
Odgovarajući na pitanje kako su vršili nadzor tokom izvoza grita iz Bijele, ona je kazala da je njihova osnovna djelatnost bila uloga Ekspertskog nadzora na radovima remedijacije brodogradilišta u Bijeloj, u skladu sa crnogorskom legislativom o upravljanju otpadom, bazelskim konvencijama, EN standardima i FIDIC – uslovima ugovaranja za građevinske radove (Crvena knjiga i MDB Usklađeno izdanje – Roza knjiga).
-Projekat se izvodio u sklopu projekta Vlade za upravljanje industrijskim otpadom i čišćenjem (IWMCP) 5 odabranih ekološki problematičnih lokacija u Crnoj Gori. Svrha projekta je remedijacija brodogradilišta, izvoz i tretman kontaminiranog otpada, i to: Abrazivnog grita, zauljane zemlje i drugih kontaminiranih materijala u manjim količinama – dodala je ona.
Konačan cilj, kako kaže, bila je sanacija „crne“ ekološke tačke na ulazu u Bokokotorski zaliv, kako bi prostor dobio veći potencijal za dalji razvoj.
Ljiljana Šoškić, inženjer građevinarstva u Institutu za standardizaciju Crne Gore, kazala je da su posljednjih godina posebnu pažnju posvetili oblasti građevinarstva, budući da su pojedina pravila za projektovanje zastarjela, a u evropskim organizacijama su usvojena nova pravila za projektovanje konstrukcija objedinjena u seriji od 10 standarda pod nazivom Eurokodovi.
-Eurokodovi su standardi koji pružaju zajednički pristup projektovanju konstrukcija i izvođenju građevinskih radova. Takođe, pokrivaju sva važnija područja konstrukcija (osnovni projekat konstrukcije, opterećenje, protivpožarna zaštita, seizmički uticaji, geotehnika…), sve glavne građevinske materijale (beton, čelik, drvo, materijale za zidanje i aluminijum) i značajan broj vrsta konstrukcija (zgrade, mostovi, tornjevi, jarboli, silosi, i dr). U periodu od 2013. g. do kraja 2019. g. ISME je kroz rad tehničkog komiteta ISME/TK 002: Eurokodovi, koji prati rad evropskog tehničkog komiteta za eurokodove (CEN/TC 250), usvojio i preveo na crnogorski jezik svih 58 djelova eurokodova, a urađeni su i nacionalni aneksi sa definisanim Nacionalno određenim parametrima koji će se primjenjivati u Crnoj Gori za sve djelove eurokodova – istakla je ona.
Primjena standarda u građevinarstvu
Pored eurokodova, kako kaže, od velikog značaja je primjena standarda u građevinarstvu iz oblasti građevinskih proizvoda.
–Radi bolje saradnje u ovoj oblasti sa organima državne uprave, naučno obrazovnim institucijama – univerzitetima, poslovnim asocijacijama, malim i srednjim preduzećima, laboratorijom za ispitivanje građevinskog materijala, distributerima, itd, ISME je formirao Stručno tijelo – tehnički komitet, ISME/TK 009: Građevinski proizvodi čije je područje rada standardizacija u oblasti građevinskih proizvoda koja se odnosi na: terminologiju, tehnologije i ispitivanje materijala, projektovanje i ispitivanje građevinskih proizvoda. Taj komitet prati rad tehničkih komiteta evropskih (CEN) i međunarodnih (ISO) organizacija za standardizaciju koji su od najvećeg interesa za oblast građevinskih proizvoda u Crnoj Gori i to: betona, cementa i građevinskog kreča, prozora, vrata i građevinskih okova, agregata, materijala za zidanje, materijala za izgradnju puteva, kamena, gipsa i njemu srodnih proizvoda, bitumenskih proizvoda, čelika za armiranje i prednaprezanje betona, konstrukcionih čelika, i sl. – pojasnila je Šoškić.
Kako je isktakla, afirmativan odnos zainteresovanih strana prema standardizaciji i primjeni standarda, pozitivno će se odraziti na sveukupan progres standardizacije u oblasti građevinarstva kao i u ostalim oblastima značajnim za Crnu Goru.
M. Lazarević
