Godišnji samit Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama COP29 počeo je u Bakuu, prijestolnici Azerbejdžana i trajaće do 22. novembra, a okupiće lidere brojnih država, predstavnike biznisa i civilnog društva s ciljem da se ubrzaju akcije za rješavanje klimatske krize.
Uz ekstremne vremenske prilike u porastu i prosječne globalne temperature koje dostižu nivoe bez presedana, COP29 predstavlja ključnu platformu za napredna rješenja, piše Anadolija.
-COP29 će okupiti lidere iz vlada, biznisa i civilnog društva kako bi unaprijedili konkretna rješenja za odlučujuće pitanje našeg vremena – napominju iz UN-a, naglašavajući potrebu za saradnjom u borbi protiv uticaja klimatskih promjena.
Primarni fokus ovogodišnje konferencije je klimatsko finansiranje. UN naglašava potrebu za hiljadama milijardi dolara kako bi se pomoglo državama u značajnom smanjenju emisija staklene bašte.
Među ključnim prioritetima COP29 je postizanje dogovora o izdvajanjima za borbu protiv klimatskih promjena, osiguravanje da svaka zemlja ima sredstva za preduzimanje mnogo snažnijih klimatskih akcija, smanjenje emisija gasova staklene bašte i izgradnja otpornih zajednica.
COP pokrenut prije gotovo 30 godina
Konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP) održavaju se svake godine i predstavljaju svjetski multilateralni forum za donošenje odluka o akcijama za rješavanje klimatske krize.
Cilj samita COP je da se ograniče emisije ugljen-dioksida (CO2) i da se smanji nivo globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski nivo, prenosi Tanjug.
Prva konferencija COP-a održana je u Berlinu 1995. godine i od tada je cilj da se pronađu načini za zaustavljanje klimatskih promjena i da se smanji globalno zagrijavanje.
Tokom prošlogodišnjeg samita u Dubaiju države su obećale da će utrostručiti kapacitet obnovljivih izvora energije do 2030. godine.
Na dosadašnjim konferencijama su, takođe, postignuti dogovori u vezi s klimatskim promjenama, a prvi je Protokol iz Kjota usvojen 1997. godine, kojim su se potpisnici obavezali na smanjenje efekata staklene bašte u periodu od 2008. do 2012. godine.
Na konferenciji COP21 postignut je međunarodni dogovor kojim je ograničeno globalno zagrijavanje na ,znatno ispod dva stepena u odnosu na predindustrijske nivoe, uz napore da se ne prelazi granica od 1,5 stepeni.
U Parizu je 2015. godine dogovorena i finansijska pomoć za zemlje u razvoju kako bi se prilagodile klimatskim promjenama i ublažile njihove posljedice, a razvijene zemlje su obećale da će pomoći sa 100 milijardi dolara godišnje do 2020. godine s ciljem povećanja tih sredstava u budućnosti.
Na samitu COP27 dogovorena je odluka o stvaranju posebnog fonda za zemlje koje su doživjele velike gubitke i štete usljed klimatskih promjena poput poplava, suša, uragana i drugih vremenskih nepogoda.
Ovogodišnja konferencija u Bakuu najavljuje ponovni naglasak na obavezama koje se mogu preduzeti i inovativnim mehanizmima finansiranja za pokretanje globalnog napretka.
Izvor: balkans.aljazeera.net
