Globalni pregovori o usvajanju istorijskog Sporazuma o plastici, koji bi trebao da stane na put rastućoj globalnoj krizi zagađenja plastikom, još jednom su završeni bez dogovora. Šesta runda razgovora, održana u Ženevi, pokazala je koliko su duboko ukorijenjene razlike među zemljama kada je riječ o samom pristupu rješavanju problema.
Kako smo ranije pisali na Ecoportalu, ovaj proces je od presudne važnosti jer bi rezultirao prvim pravno obavezujućim globalnim instrumentom za borbu protiv plastičnog zagađenja. Međutim, pregovori su, uprkos očekivanjima da će se okončati u četvrtak 14.08., produženi i u noć – bez konačnog dogovora.
Podjela među zemljama ostala je ista kao i tokom prethodnih rundi: oko 100 država, uključujući UK i EU, zalaže se za ograničenje proizvodnje plastike na samom izvoru, dok naftne sile poput Saudijske Arabije i Rusije insistiraju na pristupu koji favorizuje reciklažu i unapređenje infrastrukture za upravljanje otpadom.
U ranim jutarnjim satima, predstavnici Kube su izjavili da su zemlje „propustile istorijsku priliku, ali da moraju nastaviti dalje“, dok je britanska ministarka za pomorska pitanja, Ema Hardi, kazala za BBC da je „jako razočarana“ što dogovor nije postignut.
„Zagađenje plastikom je globalna kriza koju nijedna zemlja ne može riješiti sama“, naglasila je ona, dodajući da je Velika Britanija posvećena saradnji na zaštiti životne sredine i razvoju cirkularne ekonomije.
Pregovori su pokrenuti 2022. godine kao odgovor na sve veći broj naučnih dokaza o negativnim efektima plastike na zdravlje ljudi i životnu sredinu. Naučnici upozoravaju da plastika sadrži potencijalno toksične hemikalije koje se oslobađaju prilikom razgradnje, a mikročestice su već pronađene u zemljištu, rekama, vazduhu i čak u ljudskim organima.
Univerzitetski profesor sa Imperial koledža u Londonu, dr Kosta Velis, izjavio je za BBC da su globalne stope reciklaže ograničene i da se kreću oko svega 10%.
„Čak i ako ih povećamo na 20 ili 30%, i dalje će ogromna količina plastike završavati u prirodi i predstavljati prijetnju ljudskom zdravlju“, upozorava Velis.
„Zato moramo unaprijediti reciklažu, ali to ne može biti jedino rješenje – potrebno je i smanjiti samu proizvodnju.“
Uprkos ovim upozorenjima, grupacija zemalja bogatih fosilnim gorivima ostaje čvrsta u stavu da je plastika neizostavan dio moderne ekonomije. Predsjednik udruženja američkih proizvođača plastike America’s Plastic Makers, Ros Ajzenberg, istakao je da bi „fokus trebalo da bude na okončanju zagađenja plastikom, a ne na okončanju same plastike“. Takođe je upozorio da bi zamjena plastike drugim materijalima mogla dovesti do „neželjenih posljedica“.
Proizvodnja plastike je od 1950. godine porasla sa dva na čak 475 miliona tona u 2022, a očekuje se dalji rast bez dodatnih mjera. Zato se blok zemalja predvođenih EU i UK zalagao da se u nacrt sporazuma uvrste mjere za ograničenje proizvodnje, ali i uvođenje globalno ujednačenog dizajna proizvoda radi lakše reciklaže. Primjeri uključuju zahtjeve da sve plastične boce budu iste boje – jer bojenje umanjuje njihovu vrijednost na tržištu reciklaže.
Ovaj pristup podržale su i velike kompanije poput Nestlea i Unilevera, okupljene u Poslovnu koaliciju koju predvodi Fondacija Ellen McArthur. One su takođe predložile bolje usklađivanje nacionalnih programa proširene odgovornosti proizvođača, kojim bi se putem malih nameta na plastične proizvode obezbijedila sredstva za reciklažu. Procjene govore da bi se time globalni prihodi mogli udvostručiti – na 576 milijardi dolara do 2040. godine.
Predsjedavajući pregovorima, Luis Vajas iz Ekvadora, predstavio je novi nacrt teksta, koji nije sadržao zahtjeve za ograničenje proizvodnje, ali jeste uključivao odredbe o nacionalnim mjerama za eliminaciju opasnih hemikalija i unapređenje dizajna plastike.
Delegacija EU ocijenila je da ovaj nacrt „predstavlja dobru osnovu za nastavak pregovora“, dok su naftne sile izrazile nezadovoljstvo. Saudijska Arabija je ocijenila da je proces „problematičan“, a Kuvajt naveo da njihovi stavovi „nisu uvaženi“.
Ekološke organizacije su snažno reagovale na slom pregovora. Šef delegacije Greenpeace-a, Grejem Forbs, poručio je da je „propast pregovora u Ženevi poziv na buđenje: ako želimo okončati plastično zagađenje, moramo se suočiti sa interesima fosilne industrije“.
„Ogromna većina zemalja želi snažan i ambiciozan sporazum, ali je šačica aktera iskoristila proceduralne manevre da sruši te ambicije“, izjavio je Forbes za BBC.
Predsjedavajući je najavio da će pregovori biti nastavljeni, ali datum narednog sastanka još nije preciziran.
Izvor: BBC
Naslovna fotografija: Unspslash
