Više od deset sedmica nakon početka rata na Bliskom istoku, posljedice krize počinju se sve snažnije osjećati na globalnom tržištu nafte. Najnoviji mjesečni Izvještaj o tržištu nafte Međunarodne agencije za energiju (IEA) pokazuje da poremećaji u pomorskom saobraćaju kroz Hormuški moreuz ubrzano iscrpljuju svjetske zalihe nafte, i to tempom koji do sada nije zabilježen.
Hormuški moreuz predstavlja jednu od najvažnijih energetskih arterija svijeta. Kroz njega svakodnevno prolazi značajan dio globalne trgovine naftom, pa su ograničenja u prolasku tankera vrlo brzo izazvala ozbiljne poremećaje u snabdijevanju. Prema podacima IEA, kumulativni gubici u isporukama iz zemalja Persijskog zaliva već su premašili milijardu barela, dok je više od 14 miliona barela nafte dnevno trenutno van tržišta. Agencija ovakvu situaciju opisuje kao nezapamćen šok u snabdijevanju.
Dio proizvođača pokušao je da ublaži posljedice krize. Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati uspjeli su da određene količine izvoza preusmjere prema terminalima koji se nalaze izvan Hormuškog moreuza. U isto vrijeme, proizvođači izvan Bliskog istoka povećali su proizvodnju i podigli izvoz na rekordne nivoe kako bi nadomjestili dio izgubljenih količina na tržištu.
Dodatni oslonac tržištu predstavljalo je i veliko oslobađanje hitnih rezervi nafte iz zemalja članica Međunarodne agencije za energiju. Međutim, ni te mjere nijesu bile dovoljne da zaustave pad globalnih zaliha. Prema izvještaju, svjetske zalihe nafte, uključujući i količine koje se trenutno nalaze na tankerima, smanjene su tokom marta i aprila za čak 250 miliona barela, odnosno za oko četiri miliona barela dnevno.
Kriza sada počinje da utiče i na samu potražnju. IEA procjenjuje da će globalna potražnja za naftom tokom 2026. godine pasti za 420 hiljada barela dnevno. To je za čak 1,3 miliona barela dnevno manje u odnosu na projekcije koje su važile prije izbijanja sukoba na Bliskom istoku.
Najizraženiji udar trenutno trpi petrohemijski sektor, gdje dostupnost sirovina postaje sve ograničenija. Problemi su vidljivi i u avio-saobraćaju, koji se i dalje odvija znatno ispod uobičajenog nivoa.
IEA upozorava da bi naredni mjeseci mogli donijeti dodatno slabljenje globalne potrošnje nafte. Rast cijena energenata, pogoršanje ekonomskih prilika i mjere usmjerene na smanjenje potrošnje već sada utiču na tržište, a očekuje se da će taj pritisak dodatno rasti ukoliko se kriza nastavi.
Pored objavljivanja novog izvještaja, Međunarodna agencija za energiju predstavila je i interaktivni alat za analizu podataka koji pokazuje koliko su pojedine države zavisne od isporuka nafte i gasa sa Bliskog istoka. Taj alat, zajedno sa analizama o razvoju energetske krize i odgovorima tržišta, dostupan je na posebnoj tematskoj stranici IEA.
J.M.
Naslovna fotografija:
