Stručnjaci upozoravaju da će više od polovine svetske proizvodnje hrane biti u opasnosti od propasti u narednih 25 godina zbog sve brže eskalacije krize vode. Ukoliko se ne preduzmu hitne mjere za očuvanje vodnih resursa i zaštitu ekosistema koji obezbjeđuju svežu vodu, posljedice će biti ozbiljne. Prema izvještaju Globalne komisije za ekonomiju vode, više od polovine svjetske populacije već pati od nestašice vode, a taj broj će rasti kako se klimatska kriza bude pogoršavala.
Predviđa se da će do kraja ove decenije potražnja za svježom vodom premašiti dostupnu količinu za 40%, jer su globalni vodni sistemi pod nezapamćenim pritiskom. Problem nije samo količina vode koja je potrebna za osnovne potrebe poput zdravlja i higijene – već ljudima, u stvari, treba oko 4.000 litara dnevno za adekvatnu ishranu i dostojanstven život. Ova količina nije dostupna u većini regija, pa ljudi zavise od trgovine hranom, odjećom i drugim robama kako bi zadovoljili potrebe.
Ekosistemi i globalni protok vode
Jedan od ključnih elemenata u ovoj krizi je zelena voda, odnosno vlaga u zemljištu koja je neophodna za proizvodnju hrane, u poređenju sa plavom vodom iz reka i jezera. Kiša koja pada na kopnu zavisi od zdravih ekosistema koji vraćaju vodu u atmosferu putem transpiracije biljaka. Na primjer, Kinu i Rusiju snabdijevaju ovi atmosferski rečni sistemi, dok zemlje poput Brazila i Indije izvoze zelenu vodu drugim regionima.
Stručnjaci smatraju da je neophodno da se voda tretira kao globalno javno dobro, što zahtijeva globalnu saradnju. Predsednik Singapura, Tharman Shanmugaratnam, naglasio je potrebu za radikalnim pristupom u očuvanju izvora svježe vode i njenom efikasnijem korišćenju. Takođe, potrebno je osigurati da svi, uključujući najugroženije, imaju pristup vodi.
Globalna komisija za ekonomiju vode, osnovana od strane Holandije 2022. godine, uključuje rad mnogo vodećih naučnika i ekonomista. Njihov izvještaj od 194 stranice predstavlja najdetaljniju studiju o globalnoj krizi vode i predlaže mjere koje bi trebalo da sprovedu Svjetski lideri. Profesor Johan Rokstrom, jedan od predsjedavajućih komisije, izjavio je da je voda „prva žrtva klimatske krize“ i da se manifestuje kroz suše, poplave i druge ekstremne vremenske događaje.
Nejednakost i subvencije
Osim klimatskih promjena, štetne subvencije igraju ključnu ulogu u pogoršavanju krize. Više od 700 milijardi dolara godišnje odlazi na subvencije za poljoprivredu, ali veliki dio tih subvencija ohrabruje prekomerno korišćenje vode. Industrija takođe koristi vodu neodgovorno , oko 80% otpadnih voda iz industrije se ne reciklira.
Ngozi Okonjo-Iweala, direktorka Svjetske trgovinske organizacije i jedna od predsjedavajućih komisije, izjavila je da je ključno preusmjeriti ove subvencije, kako bi se pomoglo siromašnima, a ne bogatima i industriji. Ona naglašava da subvencije moraju biti bolje usmjerene i da je potrebno obezbijediti finansiranje za zemlje u razvoju kako bi unaprijedile svoje vodne sisteme i zaštitile prirodne ekosisteme.
Profesorka ekonomije, Mariana Macuato, je izjavila da se krediti koje daju javne banke zemljama u razvoju trebaju uslovljavati reformama u upravljanju vodama. Takođe, naglašeno je da problemi sa vodom disproporcionalno pogađaju žene i devojke, koje su često odgovorne za prikupljanje vode u siromašnim zemljama.
Svjetska kriza vode postaje sve gora i predstavlja veliku prijetnju za globalnu stabilnost. Potrebno je hitno preduzeti korake kako bi se očuvali vodni resursi i smanjile nejednakosti u pristupu vodi. Subvencije moraju biti reformisane, a zemlje u razvoju moraju dobiti finansijsku podršku kako bi mogle da zaštite svoje ekosisteme i obezbijede vodu za svoje stanovništvo.
Izvor: energija balkana
