Pariški klimatski sporazum nalaže da se države koje su ga potpisale, njih 191, obavežu da će povećanje prosječne globalne temperature do kraja vijeka zadržati znatno ispod 2 °C u odnosu na predindustrijski period, odnosno, da će nastojati da globalno zagrijevanje ne pređe 1,5 °C.
Kina, kao najveći nacionalni emiter ugljen-dioksida, sa udjelom od skoro 28 % svjetskih emisija ovog gasa na godišnjem nivou, najavila je da će preduzeti konkretne korake u cilju poštovanja sporazuma i donošenja snažnijih mjera i politika.
Kina je objavila nacrt Petogodišnjeg plana, četrnaestog u nizu od pedesetih godina prošloga vijeka, dokumenta koji je osnova vladinih industrijskih planova i koji osim što trasira ekonomski razvoj zemlje, ima ogromne posljedice na globalne emisije ugljen-dioksida i klimatske promjene.
Predsjednik države, Si Đinping (Xi Jinping), iznenadio je sve prošlog septembra kada je najavio da će Kina težiti postizanju ugljenične neutralnosti do 2060. Naučnici koji se bave proučavanjem klime pozvali su zemlje da taj cilj ostvare i ranije, do 2050. godine. Ipak, veoma značajan korak za Kinu bio je kada se prvi put formalno obavezala da će umanjiti emisije.
Postavljanje karbonske granice
Nakon što je brzo stavila pandemiju pod kontrolu unutar svojih granica, kineska vlada je usmjerila novac u građevinski i proizvodni sektor. Kao rezultat, kineske emisije porasle su za oko 1,5 procenat u 2020. godini.
Objavljivanjem ciljeva Petogodišnjeg plana, kineska vlada je naznačila da će rast emisija u zemlji vjerovatno usporiti u odnosu na prethodnih nekoliko mjeseci, ali da će se isti pak nastaviti najmanje narednih pet godina.
Istaknuti kineski zagovornici očuvanja klime nadali su se da bi taj plan mogao razjasniti kada tačno Kina planira da dostigne maksimum emisija ugljenika i na kom nivou, postavljanjem karbonske granice. Umjesto toga, plan koristi zamršeniju metriku kao i u prethodnim planovima – pominjući smanjenje „intenziteta ugljenika“, što predstavlja emisiju ugljenika po jedinici BDP-a. Ovaj cilj je postavljen na 18 odsto, identično prethodnom Petogodišnjem planu.
-U Pariškom sporazumu navedeni su minimalni koraci koji treba da se preduzmu kako bi se zaštitila Zemlja, naša zajednička domovina, i sve države treba da preduzmu te korake u cilju poštovanja ovog sporazuma. Kina će povećati svoj planirani nacionalni doprinos usvajanjem snažnijih politika i mjera. Cilj nam je da emisija ugljen-dioksida dostigne maksimum do 2030. i da postanemo ugljenično neutralni do 2060. godine – naglasio je predsjednik Kine, Si Đinping.
Lauri Milivirta (Lauri Myllyvirta), vodeći analitičar Centra za istraživanje energije i čistog vazduha, smatra da ako Kina nastavi sa svojim energetski intenzivnim oporavkom od pandemije i rastom BDP-a, rast emisija mogao bi čak i ubrzati nakon usporavanja tokom prethodnih pet godina.
Kineske emisije ugljenika su u posljednjih pet godina rasle za oko 1,7 procenata godišnje.
Takođe, Milivirta je primijetio da ograničenje ukupne potrošnje energije nije predviđeno u najnovijem planu, a što je jedan od ključnih klimatskih cljeva za Kinu i zbog čega zapravo ne postoji ograničenje za rast emisija.
Prema analizi Centra za istraživanje energije i čistog vazduha, Kina treba da dobije 25 odsto svoje energije iz obnovljivih izvora do 2025. godine kako bi bila na pravom putu da ispuni svoj cilj do 2060. godine.
Njemačka u drugom krugu dodjeljuje dozvole za zatvaranje fabrika uglja
Njemački energetski regulator saopštio je nedavno da će više od 1.500 megavata (MW) proizvodnje na ugalj biti obustavljeno do 8. decembra ove godine.
Njemačka je obećala da će do 2038. godine isključiti ugalj iz proizvodnje, a da će težiti uspostavljanju karbonski neutralnog energetskog sistema do 2050. godine. Pri tome, pokušaće da smanji uticaj koji ove promjene imaju na komunalne usluge, zaposlenost i javni budžet.
U nizu tendera planiranih u periodu između 2020. i 2027. godine, od operatera se traži da se izjasne po kojoj će cijeni biti spremni da zatvore svoja postrojenja koja koriste kameni ugalj, a da zauzvrat dobiju sredstva koja će nadoknaditi neke od njihovih gubitaka.
Regulator postavlja maksimalnu cijenu po MW kapaciteta za pokrivanje računa javnog sektora. Krajnja cijena uzima u obzir ponude ponuđača i emisiju CO2 navedenih postrojenja.
Licitacije za treću aukciju za zatvaranje 2.481 MW do kraja 2022. godine zatvoriće se 30. aprila.
Nakon prve aukcije, regulator je 1. januara ove godine zatvorio 4.788 MW kapaciteta na ugalj.
Pregovori o dobijanju dodatnih sati za TE Pljevlja
Ministar kapitalnih investicija, Mladen Bojanić, trenutno sa Evropskom zajednicom (EZ) pregovara o dobijanju dodatnih radnih sati za Termoelektranu (TE) Pljevlja, saopšteno je iz Vlade.
Generalni direktor Direktorata za energetiku i energetsku efikasnost u Ministarstvu, Vladimir Durutović, kazao je da se vode intenzivni pregovori, ali da se nadaju da će ishod biti povoljan po Crnu Goru i da će dodatni sati biti odobreni.
-Sa crnogorske strane je dostavljen zahtjev za dobijanje dodatnih sati i trenutno nemamo nijedan odgovor. Tu je najveći problem što EZ možda nema ovlašćenje da odobri produženje tih radnih sati, nego to mora ići na viša tijela EU. Čim dobijemo nešto konkretnije garađani će biti obaviješteni – rekao je Durutović.
TE Pljevlja je krajem prošle godine potrošila 20 hiljada sati, koji su joj bili dozvoljeni u periodu od 2018. do 2023, a projekat ekološke rekonstrukcije još nije realizovan. Stoga je upitno da li će, i pod kojim uslovima, taj energetski objekat nastaviti da radi.
Durutović je kazao da je postupak ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja u nadležnosti EPCG.
Zaustavljanje termoenergetskog lanca u Crnoj Gori, iz bilo kog razloga, uslovilo bi potrebu uvoza električne energije u vrijednosti od 100 miliona eura godišnje. Gašenje TE uticalo bi na rast cijena struje za građane i privredu za 20 do 25 odsto, ali i na gubitak 1.200 radnih mjesta. Ukupna proizvodnja električne energije u 2020. godini iznosila je 3.126 GWh, gdje je najveće učešće imala Termoelektrana Pljevlja sa 47,58 odsto, hidroelektrana Perućica sa 21,50 odsto, hidroelektrana Piva sa 21,03 odsto, vjetroelektrane sa 9,82 odsto i male hidroelektrane sa 0,07 odsto.
Prir. M.L.
Izvori: VOX, Klima101, Reuters, Mina business
Foto ilustracije: The Irush Times, Caixin, Cision News
