Topli i suvi vjetrovi koji se obrušavaju niz planinske padine, poznati kao fen vjetrovi, igraju ključnu ulogu u razvoju ekstremnih toplotnih talasa i širenju razornih šumskih požara širom svijeta. Ovaj meteorološki fenomen, poznat pod različitim imenima u različitim djelovima planete, karakteriše nagli porast temperature i isušivanje vazduha, što stvara izuzetno opasne uslove za životnu sredinu i zdravlje ljudi.
Fen vjetar nastaje kada vlažan vazduh naiđe na planinski lanac i počne se uzdizati. Tokom uspona, vazduh se hladi, a vlaga kondenzuje u oblake i kišu, pri čemu se oslobađa toplota. Kada zatim pređe na zavjetrinsku stranu planine, vazduh je već suv, a sunčevi zraci dodatno ga zagrijavaju, uzrokujući nagli porast temperature koji može iznositi i više od 10 stepeni. U ekstremnim slučajevima zabilježeni su i drastični skokovi – u Montani je jednom prilikom temperatura porasla za čak 57°C (od -48 do +9) u samo 24 sata!
Ovaj efekat, iako karakterističan za alpska područja Evrope gdje je i dobio ime, prisutan je širom svijeta pod različitim nazivima – Chinook u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi, Santa Ana u Kaliforniji, Zonda u Argentini, Bergwind u Južnoj Africi, Ponentà u Valensiji i Helm Wind u Velikoj Britaniji.
Zbog svoje sposobnosti da rapidno povećaju temperaturu i isuše vegetaciju, fen vjetrovi često doprinose izbijanju i širenju šumskih požara. Jedan takav primjer dogodio se u januaru 2025. godine kada su vjetrovi Santa Ana u južnoj Kaliforniji, sa udarima do 160 km/h, rasplamsali požar koji je izbio na padinama zapadno od Los Anđelesa. Ovaj požar se, nošen vjetrom i potpomognut suvom vegetacijom, proširio do naselja Pacific Palisades, uzrokujući evakuaciju najmanje 30.000 ljudi.
Slični slučajevi zabilježeni su i u Tajvanu, Francuskoj i Grčkoj, ali i na Havajima, gdje su 2023. godine suvi i topli vjetrovi vjerovatno doprinijeli razornoj vatrenoj stihiji koja je progutala grad Lahaina na Mauiju, odnoseći živote više od stotinu ljudi. Ovi vjetrovi se povezuju i sa požarima u južnoj Africi, uključujući smrtonosne požare u Knysni 2017. godine, ali i sa požarima u kanadskim Stjenovitim planinama, gdje mogu uzrokovati eksplozivne uzbrdske požare, pa čak i gurati vatru niz padinu.
Fen vjetrovi imaju još jednu zabrinjavajuću osobinu – izuzetno brzo isušuju rastinje. Trave, koje ujutro mogu biti prekrivene rosom, već nakon jednog sata pod uticajem fen efekta mogu postati kritično suve. Takvo stanje stvara idealne uslove za brzo i teško kontrolisano širenje požara.
Osim uticaja na vegetaciju i požare, fen vjetrovi mogu izazvati i ubrzano topljenje snijega i leda u planinskim područjima, zbog čega ih u nekim krajevima nazivaju i „jedačima snijega“. U hladnim regionima, poput Antarktika ili Grenlanda, ovakvi vjetrovi mogu doprinositi i urušavanju ledenih ploča i pomjeranju velikih masa leda.
Zabilježena su i potencijalna psihološka djelovanja fen vjetrova. Iako naučna potvrda tih tvrdnji još nije konačna, postoje narodne predaje iz alpskog regiona koje tvrde da fen može izazvati promjene raspoloženja, depresiju pa čak i suicidalne misli. Jedna švajcarska studija iz 2020. godine, bazirana na podacima o gotovo 72.000 hospitalizacija u periodu od 35 godina, pokazala je da su dani sa fen vjetrom bili povezani sa 5% većim rizikom od hospitalizacija zbog mentalnog zdravlja. Ipak, istraživači upozoravaju da uzrok može biti i kompleksniji, sa više faktora u igri.
Klimatske promjene će dodatno pojačati učestalost i intenzitet toplotnih talasa, a fen vjetrovi mogu postati okidač za pojave kakve do sada nijesmo poznavali. Kada se prirodni procesi poput fen efekta ukrste sa globalnim zagrijavanjem i sve sušnijim klimama, posljedice mogu biti izuzetno opasne.
Iako se ovi vjetrovi ne mogu spriječiti, važno je da ih prepoznamo, da razumijemo gdje i kada mogu nastati, te da budemo spremni na njihove potencijalne posljedice – naročito kada se pojave u kombinaciji sa već prisutnim rizicima poput suše, visokih temperatura i zapuštene vegetacije. Priprema i edukacija ostaju ključni alati u borbi protiv sve izraženijih posljedica klimatske krize.
J.M.
