Evropska komisija usvojila je novu Strategiju ulaganja u čistu energiju, dokument kojim želi da ubrza razvoj sektora obnovljivih izvora i energetskih tehnologija, ali prije svega da riješi jedan od ključnih problema – nedostatak kapitala za velike infrastrukturne projekte. Fokus strategije je na smanjenju finansijskih rizika i stvaranju uslova da se, uz javni novac, u mnogo većoj mjeri uključe i privatni investitori.
Plan se zasniva na ideji da javna sredstva ne budu jedini izvor finansiranja, već da posluže kao pokretač koji će smanjiti neizvjesnost za investitore i omogućiti da se troškovi rasporede kroz duži vremenski period. Na taj način bi se, uz budžetsku podršku, privukao i kapital velikih finansijskih institucija. U naredne tri godine, ključnu ulogu imaće Evropska investiciona banka (EIB), koja će obezbijediti više od 75 milijardi eura, čime bi trebalo da se pokrene širi talas ulaganja u energetsku tranziciju.
Iako u Briselu ocjenjuju da je u prethodnim godinama napravljen određeni napredak, procjene pokazuju da je trenutni nivo investicija i dalje nedovoljan. Prema proračunima Evropske komisije, kako bi Evropska unija ostvarila ciljeve u oblasti čiste energije do kraja ove decenije, biće potrebno oko 660 milijardi eura ulaganja godišnje do 2030. godine, dok će u periodu od 2031. do 2040. potrebna sredstva porasti na približno 695 milijardi eura godišnje.
Jedan od centralnih elemenata strategije odnosi se na elektroenergetsku infrastrukturu, posebno na operatere prenosnih i distributivnih mreža, koji se sve češće suočavaju sa problemom finansiranja velikih investicija. Kako bi im se olakšao pristup tržištima kapitala, Evropska investiciona banka planira da uspostavi Strateški investicioni fond za infrastrukturu, iz kojeg će operatorima mreža biti dostupna vlasnička ulaganja, uz indikativnu obavezu do 500 miliona eura. Paralelno s tim, razmatra se i uspostavljanje posebnog finansijskog mehanizma koji bi omogućio operatorima da buduće prihode pretvore u trenutnu likvidnost, odnosno da kroz korišćenje budućih prihoda kao garancije za finansiranje unaprijed obezbijede sredstva za investicije.
Strategija predviđa i širu primjenu finansijskih instrumenata koji se do sada nisu koristili u velikom obimu, poput modela u kojima se bankarski krediti koriste za privlačenje dodatnih investicija i posrednog kreditiranja, posebno kada je riječ o manjim operatorima mreža. Istovremeno, planirano je i ciljno usmjeravanje javnih sredstava ka projektima koji nose veći tehnološki ili tržišni rizik, uključujući inovativne tehnologije čiste energije, projekte energetske efikasnosti, ali i istraživanja u oblasti malih modularnih nuklearnih reaktora, koji se u EU sve češće razmatraju kao dio budućeg energetskog miksa.
Kao dodatni korak, Evropska komisija najavila je da će tokom godine formirati Savjet za investicije u energetsku tranziciju, tijelo koje bi trebalo da okupi institucije, finansijski sektor i industriju, sa ciljem koordinacije budućih ulaganja.
Komesar za energetiku i stanovanje Dan Jørgensen poručio je da bez značajnog povećanja investicija evropska energetska tranzicija neće moći da se odvija planiranom brzinom. Kako je naveo, javna sredstva sama po sebi nisu dovoljna, zbog čega je, prema njegovim riječima, neophodno strateški uključiti privatni kapital kako bi evropska ekonomija mogla da se oslanja na sigurnu, pristupačnu i čistu energiju.
J.M.
Naslovna fotografija: Free-pik
