Evropa se rado predstavlja kao predvodnica u korišćenju obnovljivih izvora energije, ali podaci o razvoju solarnih kapaciteta pokazuju da se dosadašnji zamah postepeno gubi. Evropska unija je tokom 2025. godine instalirala 67,2 gigavata novih solarnih kapaciteta, tek neznatno više nego godinu ranije. U 2026. očekuje se pad broja novih instalacija u svim velikim državama članicama, osim u Italiji.
Uzrok usporavanja nije nedostatak sunčeve energije niti interesovanja investitora. Problem je u elektroenergetskim mrežama, koje se nisu razvijale jednakom brzinom kao solarne elektrane i sve teže prihvataju velike količine struje proizvedene tokom najsunčanijih djelova dana.
Proizvodnja prerasla kapacitet mreže
Solarne elektrane tokom vedrih dana mogu proizvesti više električne energije nego što mreža u tom trenutku može da prenese do potrošača ili sistema za skladištenje. Kada proizvodnja dostigne vrhunac, pojedina postrojenja moraju privremeno da se isključe sa mreže, ukoliko za to imaju tehničke mogućnosti. U drugim slučajevima proizvođači plaćaju potrošačima da preuzmu višak struje, zbog čega cijene električne energije padaju ispod nule.
Takve situacije postaju sve češće. U prvoj polovini 2026. godine broj sati sa negativnim cijenama električne energije u Njemačkoj bio je 33% veći nego u istom periodu 2024, dok je u Španiji porastao čak 237%!
Evropski operatori elektroenergetskih mreža planiraju da tokom naredne decenije ulože stotine milijardi eura u njihovo proširenje i modernizaciju. Ipak, izgradnja novih dalekovoda, trafostanica i priključaka zahtijeva vrijeme, pa se baterijski sistemi sve češće posmatraju kao važan dio rješenja.
Baterije omogućavaju da se višak električne energije sačuva u satima intenzivne solarne proizvodnje, a zatim vrati u mrežu kada proizvodnja oslabi ili potrošnja poraste. Prema procjenama Evropske unije, do 2030. godine biće potrebni baterijski sistemi koji mogu da isporuče 150 GW uskladištene električne energije. Na kraju 2025. u EU je bilo instalirano svega 37 GW takvih kapaciteta.
Napredak među državama članicama veoma je neujednačen. Veća primjena baterija zahtijeva čitav niz reformi, od pojednostavljivanja poreskih pravila i ubrzavanja izdavanja dozvola do bolje koordinacije između velikog broja evropskih operatora elektroenergetskih mreža. Među zemljama koje su tom pitanju pristupile ranije i sistematičnije nalazi se Rumunija, država koja se obično ne navodi kao pionir zelene energetske tranzicije.
Rumunska vlada već nekoliko godina podstiče operatore velikih postrojenja, ali i vlasnike domaćinstava, da uz nove solarne panele ugrađuju i baterije. Taj pristup podstakao je istovremeni rast proizvodnih i skladišnih kapaciteta. Iako je izgradnja solarnih elektrana u Evropi u cjelini stagnirala, u Rumuniji je tokom 2025. zabilježen rast od 45%, zahvaljujući velikoj potražnji i brzom izdavanju dozvola.
Od skupog uvoza energije do 330.000 prozjumera
Snažan podsticaj rumunskoj solarnoj industriji, kao i u drugim djelovima Evrope, dala je ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine. Nagli rast cijena energije naveo je domaćinstva i kompanije da potraže načine da smanje zavisnost od tržišta i vlastite račune za električnu energiju.
Visoke cijene struje i izdašne državne subvencije podstakle su oko 330.000 prozjumera da postave solarne panele na svojim objektima. Riječ je o domaćinstvima i preduzećima kojima proizvodnja energije nije osnovna djelatnost, ali koja dio električne energije proizvode za sopstvene potrebe, a višak predaju mreži.
Kako je broj panela rastao, povećavala se i količina struje koju je trebalo sačuvati za kasniju upotrebu. Prioritet državne politike zato je postepeno pomjeren sa same proizvodnje na skladištenje energije. Rumunska vlada je tokom 2025. ukinula dio poreza koji su se odnosili na skladištenje električne energije. U maju 2026. najavila je da će 76 miliona eura iz programa subvencija za solarne sisteme preusmjeriti na baterije. Građani su brzo iskoristili priliku da dodatno smanje račune i povećaju energetsku samostalnost. Do kraja prve polovine 2026. godine približno trećina rumunskih prozjumera imala je ugrađene baterijske sisteme.
Skladištenje tamo gdje se struja proizvodi
Količina raspoloživih skladišnih kapaciteta samo je dio rješenja. Jednako je važno gdje se baterije nalaze. Ako su udaljene od solarnih elektrana, mreža i dalje mora da prenosi velike količine struje do mjesta na kojem će ona biti uskladištena.
Rumunija zato podstiče vlasnike solarnih parkova, među kojima su neki od najvećih u Evropi, da baterije postavljaju neposredno uz proizvodna postrojenja. Na taj način višak energije može biti sačuvan na mjestu na kojem nastaje, bez dodatnog opterećivanja prenosne i distributivne mreže.
Najznačajniji primjer takvog pristupa je projekat Ogrezeni. Planirano je da ovaj kompleks obuhvati solarnu elektranu snage 762 megavata i baterijski sistem kapaciteta jednog gigavat-sata. Kada počne da radi 2027. godine, Ogrezeni će biti jedno od najvećih hibridnih solarno-baterijskih postrojenja u Evropi.
Stroža pravila za priključenje na mrežu
Rumunski model podrazumijeva i mjere koje kratkoročno mogu usporiti izgradnju novih solarnih elektrana. Od investitora se zahtijeva da prije postavljanja panela obezbijede priključak na mrežu i baterijski sistem. Vlasti su prihvatile takvo usporavanje kako bi spriječile nastanak većih uskih grla u budućnosti.
Agencija AFM, zadužena za raspodjelu subvencija za obnovljive izvore energije, ukinula je dio grantova namijenjenih solarnim projektima i sredstva usmjerila ka baterijama. Istovremeno je povećan minimalni depozit koji kompanije moraju da polože prilikom podnošenja zahtjeva za priključenje na elektroenergetsku mrežu.
Cilj je da se spriječi podnošenje zahtjeva za projekte koji nijesu dovoljno pripremljeni, a čiji investitori samo žele da zauzmu mjesto u redu za budući priključak. To je problem prisutan u velikom broju evropskih država, jer mnogi distributeri zahtjeve obrađuju redosljedom kojim su primljeni. Posljedica je gomilanje prijava i stvaranje dugih lista čekanja, koje mogu usporiti i projekte spremne za izgradnju.
Na početku evropskog solarnog razvoja glavni cilj bio je da se što brže postavi što više panela. Sazrijevanjem industrije postalo je jasno da sama proizvodna snaga nije dovoljna. Dalji razvoj solarne energetike zavisiće od sposobnosti država da usklade nove elektrane sa skladišnim kapacitetima i mogućnostima elektroenergetske mreže.
Rumunija pokazuje kako takva ravnoteža može da se gradi od početka, umjesto da baterije i mrežna infrastruktura postanu naknadno rješenje za probleme nastale zbog brzog, ali nedovoljno usklađenog razvoja.
Jasmin Murić
Naslovna fotografija: Unsplash
