Uspostavljanje ekološke mreže Natura 2000 predstavlja jedan od najznačajnijih koraka Crne Gore u zaštiti prirode i procesu pristupanja Evropskoj uniji, ali i osnovu za uređenije planiranje budućeg razvoja. Predložena mreža obuhvatila bi više od polovine kopnene teritorije države, kao i sedam područja u moru, čime bi Crna Gora mogla da se svrsta među evropske zemlje sa najvećim udjelom prostora uključenog u Naturu 2000.
Na konferenciji „Natura 2000 – prirodno nasljeđe, evropska budućnost“, koju je organizovalo Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ministar Damjan Ćulafić ocijenio je da usvajanje Predloga odluke o ekološkoj mreži predstavlja veliki iskorak i važan korak ka snažnijoj zaštiti prirodnog nasljeđa.
Kako prenosi PR Centar, Ćulafić je podsjetio da je u trenutku kada je preuzeo ministarsku funkciju zaštićenim područjima bilo obuhvaćeno oko 15 odsto teritorije Crne Gore. Prema podacima koje je iznio, uspostavljanjem Nature 2000 mrežom bi bilo obuhvaćeno oko 44 odsto ukupne državne teritorije, uključujući kopneni i morski prostor.
„Na taj način pravimo veliki zajednički korak kako bismo odbranili ustavni status Crne Gore kao ekološke države“, poručio je Ćulafić.
On je odbacio tvrdnje koje su se mogle čuti u dijelu javnosti da će Natura 2000 postati prepreka razvoju države. Prema njegovim riječima, cilj nije zaustavljanje razvoja, već uvođenje reda u planiranje i izgradnju buduće infrastrukture.
Proces pripreme mreže, kako je naveo, još jednom je pokazao bogatstvo crnogorske prirode, ali je ukazao i na određene nedostatke u dosadašnjem razvoju infrastrukture, posebno saobraćajne. Istovremeno je potvrđeno da je Crna Gora prostor izuzetnih prirodnih vrijednosti koje je potrebno sačuvati.
Ćulafić očekuje da bi, nakon dobijanja potrebnih odobrenja, Crna Gora mogla postati prva država u Evropi prema udjelu teritorije obuhvaćene mrežom Natura 2000.
Za dosadašnji rad zahvalio je Agenciji za zaštitu životne sredine, stručnjacima koji su učestvovali u pripremi predloga, kao i organizacijama civilnog društva, posebno Centru za zaštitu i proučavanje ptica i Crnogorskom društvu ekologa. Riječ je, kako je naglasio, o zajedničkom rezultatu velikog broja ljudi i institucija.
„Ako postoji oblast u kojoj se u Crnoj Gori možemo svi složiti, onda je to oblast životne sredine, jer ona ne poznaje nikakve granice“, rekao je Ćulafić.
Pred državom su, ipak, brojna otvorena pitanja, među kojima je posebno važno buduće upravljanje ekološkom mrežom. Ministar smatra da je najvažniji početni korak već napravljen, dok će naredna faza zahtijevati dalji stručni i institucionalni rad.
Deset godina terenskih istraživanja
Predstavnica Agencije za zaštitu životne sredine Milena Bataković kazala je da je Agencija nosila značajan dio posla u organizovanju terenskih istraživanja i završnom definisanju predloženih područja.
U ovom procesu, koji je trajao duže od deset godina, učestvovali su stručnjaci iz nevladinog sektora, nacionalnih parkova, Prirodnjačkog muzeja, Biotehničkog fakulteta i Instituta za biologiju mora, kao i eksperti iz regiona. Značajnu podršku pružili su projekti Evropske unije kroz Instrument pretpristupne pomoći – IPA, kao i projekti GEF-a i GIZ-a.
Uspostavljanje Nature 2000 jedna je od najvažnijih obaveza Crne Gore u oblasti zaštite prirode tokom pristupanja Evropskoj uniji i neposredno je povezano sa završnim mjerilom 5 u pregovaračkom procesu.
Predlog područja rezultat je desetogodišnjeg terenskog rada tokom kojeg su stručnjaci kartirali staništa i vrste na cijeloj kopnenoj teritoriji Crne Gore, kao i u morskom prostoru. Na osnovu kriterijuma utvrđenih Zakonom o zaštiti prirode i evropskim direktivama o staništima i pticama, predloženo je 58 područja značajnih za očuvanje staništa i vrsta, 32 područja za ptice i sedam područja u moru.
Bataković je precizirala da predložena mreža obuhvata oko 51 odsto kopnene teritorije Crne Gore, odnosno oko 45 odsto ukupne državne teritorije kada se u obračun uključi i morski prostor.
Dostavljanje ovog predloga Evropskoj komisiji, međutim, predstavlja samo jednu fazu procesa. Slijede biogeografski seminari na kojima će Evropska komisija ocjenjivati predloženu mrežu, a u raspravi će učestvovati predstavnici nevladinog sektora, nezavisni stručnjaci i vlasnici zemljišta. Oni će moći da iznesu argumentovane primjedbe i predloge u vezi sa obuhvatom pojedinih područja.
Takva rasprava je, kako je objasnila Bataković, legitiman i očekivan dio postupka. Na osnovu stručnih razmatranja biće doneseni zaključci sa kojima će Crna Gora morati da usaglasi svoj predlog prije konačnog usvajanja područja Natura 2000.
Nema zabrana unaprijed, ali neće sve biti moguće kao ranije
Jedna od najčešćih nedoumica odnosi se na život i privredne aktivnosti unutar buduće mreže. Bataković je naglasila da Natura 2000 ne isključuje čovjeka iz prostora niti unaprijed zabranjuje određene djelatnosti.
„Natura 2000 je mreža za čovjeka i aktivnosti ljudi u okviru mreže su poželjne“, kazala je.
Nakon proglašenja područja primjenjivaće se mehanizam ocjene prihvatljivosti, kojim će se provjeravati mogu li planirani projekti i aktivnosti biti sprovedeni bez ugrožavanja staništa i vrsta zbog kojih je određeno područje uključeno u mrežu.
Iskustva članica Evropske unije, posebno Hrvatske, pokazuju da se veliki broj projekata može realizovati i unutar područja Natura 2000, ali uz određene uslove ili prilagođavanje tehničkih rješenja.
„Ne može se reći da će biti dozvoljeno sve kao do sada, ali nije tačno ni da će sve biti zabranjeno“, poručila je Bataković.
Manje intervencije, poput izgradnje kuća ili montažnih objekata, uglavnom se ne pokazuju kao problematične. Izuzetak mogu biti slučajevi u kojima veći broj pojedinačno manjih zahvata stvara značajan kumulativni uticaj ili kada je gradnja planirana na posebno vrijednim staništima.
Veliki prostorni obuhvat predložene mreže posljedica je izuzetno bogatog biodiverziteta Crne Gore. Bataković je kao primjer navela Sloveniju, čija je mreža slična po površini, ali koja na većoj državnoj teritoriji ima 60 stanišnih tipova obuhvaćenih Direktivom o staništima, dok su u Crnoj Gori evidentirana 92 takva tipa.
Primjena kriterijuma Evropske unije, prema njenim riječima, pokazuje da Crna Gora na manjem prostoru ima bogatiji biodiverzitet od zemalja regiona, koje se i same ubrajaju među biodiverzitetski najbogatije djelove Evrope.
Šansa za lokalne zajednice i tradicionalne djelatnosti
Programska direktorica Centra za zaštitu i proučavanje ptica Ksenija Medenica ocijenila je da uspostavljanje mreže Natura 2000 predstavlja istorijski iskorak i potvrdu opredjeljenja države da zaštitu prirode zasniva na stručnim i naučnim osnovama.
Ovaj trenutak ima poseban značaj za CZIP, koji je gotovo deceniju učestvovao u istraživanjima i prikupljanju podataka na kojima je predlog mreže zasnovan. Medenica je izrazila zadovoljstvo zbog odluke da se Naturinim područjima obuhvati više od polovine kopnene teritorije, ocjenjujući da se Crna Gora time hrabro i vizionarski pozicionira kao „kolijevka evropskog biodiverziteta“.
Natura 2000, kako je pojasnila, nije sinonim za stroge zabrane, već mreža područja u kojima se prirodne vrijednosti čuvaju kroz održivo korišćenje prostora. Ljudi će u većini slučajeva nastaviti da žive, rade, obrađuju zemlju, napasaju stoku, love i ribare kao i ranije. Nakon pristupanja Evropskoj uniji, te aktivnosti moraće da obavljaju tako da ne ugrožavaju ključne vrste i staništa.
Medenica je ukazala i na moguće koristi za lokalno stanovništvo. Područja uključena u mrežu Natura 2000 često imaju prioritet prilikom dodjele sredstava iz fondova Evropske unije namijenjenih poljoprivredi, ruralnom razvoju, održivom turizmu, zaštiti prirode, infrastrukturi koja ne ugrožava životnu sredinu i podršci lokalnim proizvođačima.
Natura 2000 je u Evropi već prepoznat brend, pa se može očekivati i rast prihoda od turizma. Posjetioci sve češće traže sadržaje poput posmatranja ptica, pješačkih i biciklističkih tura, autentičnih lokalnih proizvoda i boravka u tradicionalnim domaćinstvima. Takav razvoj ponude može donijeti veće prihode izdavaocima smještaja, ugostiteljima, turističkim vodičima i proizvođačima hrane.
Mreža može doprinijeti i očuvanju tradicionalne poljoprivrede. Brojni evropski podsticaji podržavaju ispašu stoke, košenje livada, očuvanje tradicionalnih voćnjaka i održivo korišćenje pašnjaka. To je posebno značajno za plavne livade Skadarskog jezera, Sinjajevinu, Durmitor i druga područja u kojima tradicionalni načini korišćenja zemljišta imaju važnu ulogu u očuvanju biodiverziteta.
Među dodatnim koristima Medenica je izdvojila očuvanje prirodnih resursa od kojih zavisi kvalitet života, povećanje otpornosti na klimatske promjene i mogućnost otvaranja novih radnih mjesta.
Iskustva evropskih zemalja pokazuju da cilj Nature 2000 nije isključivanje ljudi iz prirode, već stvaranje uslova da očuvana priroda i lokalna ekonomija funkcionišu zajedno. Upravo su tradicionalni poljoprivrednici, stočari, ribari i lokalne zajednice u velikom broju Natura 2000 područja najvažniji partneri u zaštiti, a ne prepreka njenom sprovođenju.
Članstvo u mreži može otvoriti i mogućnost dobijanja godišnjih subvencija, u zavisnosti od načina korišćenja zemljišta. Visina podsticaja razlikuje se od države do države, a Crna Gora tek treba da uspostavi odgovarajući sistem stimulacija i pravičnih kompenzacija.
U Hrvatskoj, na primjer, postoje posebne naknade za zemljište unutar područja Natura 2000, koje se obračunavaju po hektaru. Ukoliko bi sličan mehanizam bio uveden u Crnoj Gori, vlasnici plavnih livada na Skadarskom jezeru koji redovno kose livade i napasaju stoku mogli bi dobijati godišnju podršku. Mnogi poljoprivrednici u Hrvatskoj i Sloveniji zbog toga Naturu 2000 danas posmatraju kao mogući izvor dodatnih prihoda, a ne samo kao režim zaštite.
Medenica je poručila da se Natura 2000 ne uspostavlja samo radi ispunjavanja evropskih propisa, već radi očuvanja vrijednosti od kojih zavise izvori vode, poljoprivreda, ribarstvo, turizam i kvalitet života u lokalnim zajednicama.
Upravljanje će biti najveći naredni test
Generalna sekretarka Crnogorskog društva ekologa Andrijana Mićanović podsjetila je da je ta organizacija od početka uključena u proces kroz prikupljanje podataka, organizovanje treninga i radionica, kao i rad na nacionalnoj ekološkoj mreži.
Crnogorsko društvo ekologa danas prati stanje područja predloženih za Naturu 2000, među kojima su Komarnica, Velika plaža, Zeta i drugi lokaliteti, a radi i na pripremi akcionih planova za vrste obuhvaćene ovom mrežom.
Ulaskom Crne Gore u Evropsku uniju, prema riječima Mićanović, država će dobiti značajan evropski brend, jer će oko polovine njene teritorije biti obuhvaćeno mrežom Natura 2000. Imajući u vidu veličinu države, to predstavlja izuzetno veliki doprinos očuvanju prirode na evropskom nivou.
Naredni ključni izazov biće upravljanje tim područjima i jačanje institucija odgovornih za njihovu zaštitu. Država bi zato trebalo da prioritetno ulaže u kapacitete Ministarstva i Agencije za zaštitu životne sredine, ali i upravljača nacionalnih parkova i parkova prirode koji će sprovoditi obaveze proistekle iz Nature 2000.
Područja predložena za mrežu do ulaska Crne Gore u Evropsku uniju moraju sačuvati vrijednosti zbog kojih su nominovana. Među njima su brojni naseljeni prostori, kao i lokacije na kojima se već odvijaju tradicionalne djelatnosti i različite privredne aktivnosti, zbog čega će kvalitetno upravljanje biti presudno.
Mićanović je kao primjer problema izdvojila rijeku Zetu, gdje, prema njenim riječima, zbog nepostojanja upravljačkog tijela već dolazi do devastacije prostora.
Ni ona, međutim, Naturu 2000 ne vidi kao zabranu razvoja ili mehanizam za uvođenje opštih restrikcija.
„Natura 2000 nije zabrana izgradnje puteva niti etno-sela. To je mehanizam koji određuje koliki razvojni kapacitet neko područje može da podnese, odnosno gdje je granica nakon koje dolazi do narušavanja prirodnih vrijednosti zbog kojih je područje zaštićeno“, objasnila je Mićanović.
Pojedina područja mogu podnijeti određeni nivo razvoja, ali je cilj spriječiti prekomjernu izgradnju koja bi dovela do ugrožavanja zaštićenih vrsta i staništa. Zbog toga se uspjeh Nature 2000 neće mjeriti samo procentom teritorije uključenim u mrežu, već prije svega spremnošću države da ulaže u stručne i institucionalne kapacitete.
Evropska komisija je među glavnim preporukama već navela potrebu za dodatnim zapošljavanjem stručnjaka i jačanjem nadležnih institucija. Mićanović je ukazala da je kroz dosadašnji proces obučen značajan broj mladih stručnjaka koji će moći da učestvuju u monitoringu Natura 2000 područja.
Unutar tih područja, dodala je, neće biti prostora za neodgovorno poslovanje koje ugrožava prirodu. Ukoliko se izgube vrijednosti zbog kojih je određeno područje zaštićeno, troškovi i kazne mogu biti znatno veći od ulaganja u odgovorno poslovanje i tehnologije koje omogućavaju razvoj bez štetnog uticaja na životnu sredinu.
Posebnu pažnju biće potrebno posvetiti radu sa lokalnim zajednicama, jer mreža može biti uspješna samo ako stanovnici prepoznaju njene koristi i dobiju odgovarajuće mjesto u upravljanju prostorom.
„Natura 2000 ne uspostavlja se zbog biljaka, životinja i staništa, već kao razvojna prilika i način da dugoročno gradimo lokalnu ekonomiju na temeljima očuvane prirode“, kazala je Mićanović.
Ona je zaključila da Natura 2000 nije prolazni hir, već velika razvojna šansa, podsjećajući da odluke koje se danas donose neposredno utiču na to kakvu će vodu, hranu i vazduh imati buduće generacije.
J.M.
Izvor: PR Centar
Naslovna fotografija: J.M.
