Događaji

Subvencije i podsticaji

Registar firmi

Mapa zaštićenih područija Crne Gore

Evropska komisija usvojila set mjera za ostvarenje klimatskih ciljeva

Evropska komisija usvojila je paket mjera kako bi se glavne politike Evropske unije uskladile s ciljem smanjenja emisije gasova s efektom staklene bašte za najmanje 55 odsto do 2030. godine u odnosu na nivo iz 1990. godine.

Ubrzanje smanjenja emisija štetnih gasova neophodno je kako bi Evropa postala klimatski neutralna do 2050. godine. 

Klimatski paket nazvan „Spremni za 55” (Fit for 55) sadrži prijedloge koji će uticati na svakodnevni život građana Unije, uključujući kakve će automobile voziti, kako će izolovati svoje domove, proizvoditi čelik ili upravljati šumama i zemljištima.

Nove mjere, između ostalog, predviđaju povećanje upotrebe obnovljivih izvora energije, veću energetsku efikasnost, usklađivanje poreske politike sa ciljevima Evropskog zelenog dogovora i očuvanje šuma.

Planom je predviđeno pooštravanje postojećeg sistema trgovine emisijama štetnih gasova (ETS).

Granično prilagođavanje ugljen-dioksida

Taj mehanizam, kojim je do sada bilo obuhvaćeno gotovo 10.000 postrojenja u energetskom sektoru i prerađivačkoj industriji, kao i aviosaobraćaju unutar Unije, biće proširen na pomorski sektor, a uspostavljen je i poseban sistem koji će obuhvatiti zgrade i drumski saobraćaj.

Što se tiče drumskog saobraćaja, ispuštanje gasova na novim vozilima će morati biti smanjeno za 55 odsto do 2030. godine, a od 2035. godine moći će se proizvoditi samo vozila s nultom emisijom gasova.

U skladu s tim ciljem, zemlje članice će morati proširiti infrastrukturu za dopunu električnih automobila.

Novim mehanizmom se uvodi porez na ugljen-dioksid na određene uvozne proizvode, a njegov cilj je da se zaštite evropske kompanije koje imaju obavezu da smanje emisiju štetnih gasova od konkurenata iz drugih država koje nemaju takva ograničenja.

Kako prenosi ec.europa.eu, nastoji se uvesti viši cilj za smanjenje primarne (39%) i finalne (36%) potrošnje energije do 2030. godine, koja je sada obavezujuća na nivou EU, u skladu sa Klimatskim ciljnim planom, u odnosu na trenutni cilj od 32,5%. 

Foto ilustracija: AP News – Medijska konferencija u središtu EU u Briselu

Nova direktiva takođe predlaže skoro dvostruko povećanje godišnjih obaveza uštede energije u krajnjoj upotrebi. Podstičući ovo ubrzanje, prijedlog se fokusira na sektore sa velikim potencijalom za uštedu energije – posebno grijanje i hlađenje, industriju i energetske usluge – i stavlja dodatni naglasak na javni sektor koji treba da posluži kao primjer na temu metoda vođenja tranzicije.

Uzimajući u obzir niz elemenata opisanih u prošlogodišnjoj strategiji, prijedlog uključuje mjere za podsticanje masovne energetske obnove zgrada na način koji donosi korist društvu u pogledu rješavanja energetskog siromaštva i osnaživanja potrošača. S obzirom na potencijal takve obnove da djeluje kao odskočna daska za ekonomski oporavak nakon pandemije Covid-19 i naglasak koji je dat ulozi građevinskog sektora u oporavku privrede, prijedlog takođe navodi niz akcija kojima bi se povećala ulaganja u energetsku efikasnost.

Predstavljajući set mjera, komesar EU za energetiku, Kadri Simon rekao je:

-Energetska efikasnost je ključni koncept u borbi protiv klimatskih promjena. Ukoliko budemo efikasniji, odmah ćemo uticati na smanjenje naših emisija, ublažiti pritisak na životnu sredinu i smanjiti potrebu za energijom i drugim resursima koji podržavaju naš način života. Ušteda energije takođe smanjuje naše račune za energiju, što donosi korist svim kupcima. Naš prijedlog nastoji da ubrza napredak koji ostvarujemo – koristeći alate politika za podsticanje većih ulaganja. Konkretno, težimo da učinimo više u transportnom sektoru i u sektoru zgrada – kazao je on.

Foto ilustracija: European Commission

Prema direktivi iz 2018. godine, EU je postavila cilj energetske efikasnosti za smanjenje potrošnje energije u 2030. godini za najmanje 32,5% u poređenju sa projekcijama potrošnje iz 2007. godine.

Tada je svaka država članica u svojim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima (NECP), podnešenim prošle godine, trebalo da opiše kako namjerava da postigne ovaj i druge ciljeve.

Procjena Komisije o kumulativnom uticaju ovih 27 NECP-a za 2020. godinu pokazuje da oni ne ispunjavaju cilj od 32,5%, generišući smanjenja od 29,4% za finalnu potrošnju i 29,7% za primarnu potrošnju energije. Komisija smatra da bi novi ciljevi kojima bi se postiglo smanjenje emisija od 55% do 2030. godine, trebalo da imaju za cilj smanjenje potrošnje primarne energije na 1.023 miliona tona ekvivalenta nafte (mtoe) i potrošnje finalne energije na 787 mtoe.

Foto ilustracija: AP News – Ispuštanje gasova na novim vozilima će morati biti smanjeno za 55 odsto do 2030. godine

U odnosu na projekcije potrošnje za 2007. godinu na osnovu kojih je postavljen cilj od 32,5%, postavljeni su novi ciljevi od 39%, odnosno 36% u skladu sa Klimatskim ciljnim planom. Nakon što je Komisija uporedila ove brojke sa projekcijama potrošnje energije u 2030. godini, novi cilj podrazumijeva smanjenje potrošnje energije od 9% do 2030. u poređenju sa novom referencom.

Prijedlog zahtijeva od svake države članice da odredi svoj nacionalni doprinos na osnovu objektivnih kriterijuma i mjerila koja odražavaju nacionalne okolnosti. 

Procjene Komisije ukazuju da aktivnosti javnog sektora – obrazovanje, zdravstvo i socijalne usluge, javni prevoz, snabdijevanje vodom i tretman otpadnih voda, kao i ulična rasvjeta – zajedno koriste oko 50 mtoe godišnje širom EU, što je 5% finalne potrošnje energije u EU.

Javni sektor stoga može dati primjer društvu u cjelini kako se okrenuti ka mjerama uštede energije. Zbog toga preinačena direktiva uvodi posebne mjere uštede energije upravo za ovaj sektor.

To uključuje novu obavezu javnog sektora da smanji godišnju potrošnju energije za 1,7% svake godine, pojačanu obavezu energetske obnove 3% površine javnih objekata, kao i obavezu da sistematičnije uključuju zahtjeve energetske efikasnosti u postupke javnih nabavki.

Osnaživanje i zaštita potrošača

Očekuje se da će se djelovi ovih mjera finansirati putem prihoda od ETS dodataka za izgradnju i transport ili iz novog Socijalnog fonda za klimu. Ovaj fond će podstaći države članice da najbolje iskoriste prihode od trgovine emisijama i da ih strateški ulože u mjere za poboljšanje energetske efikasnosti radi ublažavanja energetskog siromaštva i podrške ranjivim kupcima.

Da bi se riješio prijavljeni nedostatak informacija i problem značajnih administrativnih barijera vezanih za energetsku obnovu zgrada, od država članica će se tražiti da uspostave na jednom mjestu sve sisteme koji pružaju tehničke, administrativne i finansijske savjete (one-stop shops).

Brojni dalji prijedlozi povezani sa energetskom obnovom zgrada i dekarbonizacijom građevinskog sektora biće obuhvaćeni novim prijedlogom revidirane Direktive o energetskim svojstvima zgrada (EPBD), koji treba da bude objavljen do kraja godine.

Prir. M.L.

Izvor: European Commission,ALJazzera

ecoportal.me

Ecoportal je prvi crnogorski internet portal koji obrađuje novosti iz oblasti energetske tranzicijie, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

0 Comments
Inline Feedbacks
Podgledajte sve komentare

Čitajte još

ECO MNE

Crnoj Gori odobren projekat za sektor voda za otpornost na klimatske promjene

ECO MNE

Uskoro subvencije za ugradnju sistema za grijanje na moderne oblike biomase, multiplit sistema i toplotnih pumpi

ECO MNE

Ekstremne suše i toplotni talasi – uočljive posljedice klimatskih promjena